Senin, 28 September 2015

lian betano rai doben










OROS : 09/08/2013
1.    Leo (21 Juli-21 Agustus)

sorte : koko atu rezolve problema ruma ho emosaun tanba ita-boot dalruma uza ida ne’e.
Saúde : sempre dukur hela de’it
Finanseiru : osan sai mak boot liu
Domin : perspetiva ita-boot nian menus loos
Personalidade : ita-boot kontente wainhira tau ibun ba ema seluk.
2.     Libra (23 September - 22 Oktober)

sorte : labele haluha atu deskansa ita-boot nia hanoin ho isin
Saúde : labele haluha atu deskansa
Finanseiru : oke
Domin : kunese malu diak liu ona
Personalidade : ita-boot lagosta ema seluk atu hatene aspetu-aspetu nbe mak hamosu ita-boot nia pontu fraku
3.     Scorpio (23 Oktober - 22 November)

sorte : etu sai ona sasor, liafuan ne’e mak babain ema dehan katak se wainhira ita-boot halo ona buat ida mak laiha pozitivu ba ita-boot maka ida ne’e sai hanesan liafuan ne’e.
Saude : ladun fit
Finanseiru : naton ona atu uza
Domin : koko atu konese nia klean liu tan
Personalidade : se sente emosaun ona koko atu hadia fila
4.    Sagitarius (23 November - 20 Desember)
sorte : ita-boot sadar katak buat hotu nbe ita-boot halo la perfeitu hotu.
Saude : menus ona han minya barak
Domin : iha sinal balun hatudu buat nbe ladiak entre ita-boot nai2
Personalidade : la sala wainhira ita-boot mantein ita-boot nia hanoin, labele pasrah ho situasaun ne’e.
5.    Capricorn (21 Desember - 19 Januari)

sorte : traballu bele bou hamutuk, maibe  ne’e laos atu focus ba trabllu hirak ne’e, maibe ita-boot tenki apoiu mos ho ema seluk.
saúde : Fit.
finanseiru : gosta kompras
Domin : par duni      
Personalidade : antuziasmu duni atu ajuda ema seluk, iha tempu nbe ita-boot hetan susar
6.    Aquarius (20 Januari - 18 Februari)

sorte : iha ema balun nbe halo ita-boot la gosta loos nia atitude maibe koko atu labele hamosu emosaun.
Saude : sente preukupadu uituan
Finanseiru : laiha valor ba osan nbe sai
Domin : halo BT
Personalidade : jiwa lideransa ita-boot nian ne’e, halo tiha ba buat nbe mak pozitifu laos atu hatauk fali ema seluk.
7.     Pisces (19 Februari - 20 Maret)

sorte : labele ko’alia demais saida mak ema seluk sente hanesan mos saida mak ita-boot sente.
Saude : se sente koleh di’ak liu lalika obriga
Finanseiru : diak hela
Domin : se dook karik, ne’e laos signifika lakon komunikasaun lho.
Personalidade : se ita-boot atu diverte ema seluk karik labele hasai liafuan nbe mak laiha moral.
8.     Aries (21 Maret - 20 April)

sorte : tanba de’it ema nbe lagosta ema seluk ita-boot mos kontinua sente an ba buat nbe mak lavale.
Saúde : labele adia fali ajenda ginanstiku nian
Finanseiru : tempu ona atu rai osan
Domin : ikus mai sempre mosu romantiku
Personalidade : se ita-boot la kalma karik lbele tau sala ba ema seluk maibe koko atu hakalma ita-boot nia an rasik.
9.    Taurus (21 April - 20 Mei)

sorte : iha oportunidade atu hetan osan ekstra nian
Saúde : diak uituan ona
Finanseiru : tenki matenek atu poupa
Domin : depende ba ita-boot nai rua.
Personalidade : dalaruma ita-boot rasik lagosta atu onestu ba ema seluk.
10.   Gemini (21 Mei - 20 Juni)

sorte : se ita-boot hakarak atu hadia fali relasaun entre ita-boot ho ita-boot nia amigos ka pares ita-boot nian, tempu ona atu hadia.
Saúde : koleh naton de’it.
Finanseiru : koko atu poupa tan uituan
Domin : bele diak liu tan
Personalidade : atu hamoris fali amigos sira koko atu halao ho diskusaun ho ema nbe ita-boot tau fiar.

11.   Cancer (21 Juni- 20 Juli)

sorte : loron ohin, ita-boot laiha preukupasaun ba buat ida tanba buat hotu kompletu ona.
Saúde : naton ona
Finanseiru : diak
Domin : malu-malu kucing
Personalidade : se ita-boot hakarak muda jeitu nbe sei hanesan labarik, ita-boot iha potensia boot atu halo ida ne’e
12.  Virgo
Sorte : ladun satisfeito ho serbisu parseiru nian
Saúde : labele han liu oras
Finanseiru : iha bonus
Domin : hadomi nia laos hadomi rikeza
Personalidade : moris ne’e nakonu ho buat oin-oin, no saida mak mosu hasoru ba saida mak ita-boot iha.
 LEI N.U 5 /2014
loron 19, fulan-novembru
Lei komunikasaun Sosiál nian

Konsidera katak, direitu ba informasaun, liberdade espresaun no imprensa sai fundamentál atu hodi hametin demokrasia, nune’e Estadu Timor-Leste prepara-an atu hametin setór komunikasaun sosiál nian.
Iha kontestu ne’e, Lei ida ne’e, nu’udar dahuluk ba Timor-Leste, livre no independente, kona-ba defeza ba liberdade imprensa no regulasaun média nian, defende direitu sidadaun nian atu ezerse liberdade tomak bainhira ko’alia no hanoin no atu garante ba profisionál informasaun nian sira sijilu profisionál no salvaguarda ninia independénsia.
Hanesan ne’e, sai importante hodi limita ho lei ba forma sira atu ezersísiu ba liberdade hirak ne’e  bele regula tuir lei, hodi asegura ninia konkretizasaun.
Dispozisaun kona-ba regra hirak atu ezerse (hala’o) direitu ba informasaun no liberdade atu ko’alia no liberdade ba meius komunikasaun sira sai fundamentál, la’ós de’it atu kumpri buat hirak lei-inan haruka, ne’ebé hakerek ona iha artigu 40 no 41, maibé mós, ikusmai, atu asegura harii Estadu ida tuir direitu demokrátiku.
Lei ida ne’e hakarak asegura liberdade imprensa, hodi promove ekilíbriu ne’ebé presiza entre ezersísiu liberdade fundamentál ida ne’e nian ho mós direitu no valór sira seluk ne’ebé proteje ona iha konstituisaun.
Kapítulu ualu hosi diploma ida ne’e nian buka atu regula bainhira jornalista no órgaun-komunikasaun sosiál  sira hala’o atividade jornalístika iha rai laran. Estrutura sistema nian halo tuir regra hirak ne’ebé hakerek ona iha aneksu úniku ba lei ida ne’e.
Importante liu mak atu ema profisionál sira ne’ebé tenke preparadu ona no tuir étika sai nu’udar ema responsável atu informa ba públiku, liuhusi dalan ida tuir realidade no imparsiál, hodi haree liu ba ezersísiu sidadania ativa no esklaresida hosi parte populasaun nian.  
Bainhira admite katak kapitál estranjeiru bele kontribui ba finansiamentu setór komunikasaun sosiál nian, sei konsidera mós nesesidade atu limita ninia partisipasaun, atuhodi asegura kontrolu nasionál órgaun sira komunikasaun nasionál nian, nune’e mós interese nasionál ne’ebé atu proteje, tuir artigu 140.o hosi Konstituisaun Repúblika, tanba liuhosi dalan ne’e bele, garante katak, konteúdu informativu no edukativu sira hotu barakliu sai nu’udar nesesidade nasionál, promove, identidade nasionál, afirma no valoriza personalidade povu timoroan no ninia patrimóniu kulturál. Hosi sorin seluk, tau limitasaun sira tanba razaun seguransa Estadu nian no atuhodi defende no garante soberania país ne’e nian bainhira iha podér influénsia komunikasaun sosiál nian, ho baze ba artigu 6.o , alínea a), hosi Konstituisaun Repúblika.
Liuhusi lei ida ne’e, hakarak atu kria mekanizmu hodi regula no rezolve konflitu sira ne’ebé mosu husi relasaun entre órgaun komunikasaun sosiál nian sira ho sidadaun sira no mós sosiedade.    
Entidade administrativa ida independente, ne’ebé atu harii liuhusi Dekretu-Lei no hanaran Konsellu Imprensa, mak asegura atu ema kumpri Lei ida ne’e, hanesan atu kumpri direitu no devér jornalista sira nian, nune’e mós atu kumpri prinsípiu etika  atividade jornalistika nian.  
Ikusmai, determina sansaun hirak ne’ebé kontra kualkér aktu ne’ebé prejudika direitu ba informasaun.
Nune’e, Parlamentu Nasionál dekreta, tuir n.u 1 hosi artigu 95 Konstituisaun Repúblika nian, atu bele sai nu’udar lei, hanesan tuirmai:
KAPÍTULU I
DISPOZISAUN JERÁL SIRA

Artigu 1.u
Objetu

Lei ne’e nia objetu maka garante, proteje no regula jornalista sira hala’o liberdade informasaun, imprensa no meius komunikasaun sosiál nian sira.
Artigu 2.u
Definisaun sira

Ba intensaun Lei ida ne’e nian hakarak dehan:
a)      “Atividade jornalístika”, hanesan atividade atu buka hatene, halibur, hili, tratamentu no fó informasaun, liuhosi hakerek, lian ka imajen, ba ema hotu-hotu, liuhusi órgaun komunikasaun sosiál sira;
b)      Ajénsia notísia sira nian”, nu’udar empreza espesializada hodi habelar notísia ba órgaun komunikasaun sosiál sira;
c)       “Sensura”, katak hasai ho forsa informasaun ne’ebé atu publika ka tranzmite, inklui tentativa, nune’e mós obriga konteúdu  sira ba órgaun sira komunikasaun sosiál nian;
d)      “Kódigu Étika Jornalista sira nian”, nu’udar regra lubun ida ne’ebé aplika ba profisaun;
e)      “Komunikasaun sosiál” katak, fó-sai informasaun liuhosi hakerek, lian no imajen ba públiku la haree ba ninia forma reprodusaun no divulgasaun nian;
f)       “Direitu retifikasaun nian” katak, direitu kada pesoa singular ka koletiva atu haree notísia ne’ebé hadi’a tiha ona hodi fó-sai ka transmite faktu ne’ebé laloos kona-ba nia;
g)      “Direitu atu hatán” katak, direitu ba kada pesoa singulár ka koletiva, hodi publika ka tranzmite resposta ba konteúdu ida ne’ebé fó-sai faktu ne’ebé ofende ninia onra, naran di’ak, reputasaun ka imajen;
h)      “Imprensa”, maka komunikasaun sosiál;
i)        “Jornalista” katak, profisionál ne’ebé hala’o atividade prinsipál maka jornalizmu;
j)        ‘“Meiu komunikasaun sosiál nian”, nu’udar veíkulu atubele loro-loron fó sai atividade jornalistika liuhusi surat-tahan ka eletrónika;
k)      “Organizasaun jornalista sira nian”, nu’udar ema koletiva ne’ebé harii hanesan asosiasaun, ne’ebé halibur profisionál komunikasaun sosiál sira ho objetivu hirak ne’ebé lahanesan ho organizasaun sindikál sira nian;
l)         “Órgaun komunikasaun sosiál”, nu’udar pesoa koletiva, públika ka privada, ne’ebé hala’o atividade jornalistiku.

Artigu 3.u
Kna’ar Komunikasaun Sosiál nian

  1. Komunikasaun sosiál iha kna’ar sira hanesan tuirmai ne’e:
a)      Kontribui ba formasaun opiniaun públika no edukasaun sívika sidadaun sira nian;
b)      Promove demokrasia;
c)       Fó-sai informasaun no notísia sira no mós koñesimentu;
d)       Fó-sai kultura, valór no identidade nasionál sira;
e)      Promove pás no estabilidade sosiál, armonia no solidariedade nasionál;
f)       Defende pás no solidariedade entre povu sira.
  1. Nu’udar parseira dezenvolvimentu nian, komunikasaun sosiál iha mós kna’ar hirak hanesan tuirmai:
a)      Fó motivasaun no apoiu ba polítika ekonómika no servisu kualidade nian;
b)      Dada ajente ekonómiku sira atuhodi fó prestasaun servisu ho di’ak;
c)       Halo sensura públika hasoru prestasaun servisu ne’ebé la-di’ak
d)      Fó apoiu ba organizmu sira ne’ebé defende konsumidór sira atuhodi proteje ninia asosiadu sira;
e)      Fasilita asesu ajente kulturál, ekonómiku no sira seluk tan ba órgaun komunikasaun sosiál atuhodi fó-sai sira nia produtu no servisu sira.
  1. Kna’ar hirak ne’ebé temi iha númeru ida uluk ko’alia kona-ba asaun no omisaun hosi kualkér ajente prestadór servisu nian, públiku ka privadu, nasionál ka estranjeiru, sein hasai kna’ar hirak própriu órgaun komunikasaun sosiál nian.
  2. Estadu bele hahú fó prémiu sira nu’udar rekoñesimentu ba servisu jornalístiku no atividade órgaun sira komunikasaun nian ne’ebé temi liu kona-ba nia kumpri kna’ar sira prevee ona iha artigu ida ne’e.
Artigu 4.u
Devér sira komunikasaun sosiál nian
Sai devér sira órgaun komunikasaun sosiál nian maka:
a)      Hatudu prova lialoos informasaun nian ne’ebé fó-sai, hodi halo rekursu, nafatin bainhira bele, ba fonte oioin ne’ebé garante versaun barak;
b)      Respeita ema nia dignidade, onra no konsiderasaun ba ema hotu-hotu no direitu sira ema sira seluk nian;
c)       Labele halo referénsia ho diskriminasaun kona-ba rasa, relijiaun, seksu, preferénsia ba seksu, moras, konviksaun polítika no kondisaun sosiál;
d)      Utiliza meiu sira ne’ebé étika no tuir lei hodi hetan notísia no informasaun ;
e)      Asegura direitu resposta no retifikasaun nian;
f)       Labele identifika vítima sira abuzu seksuál nian no labarik sira ne’ebé komete krime ne’e;
g)      Defende interese públiku no orden demokrátika.

Artigu 5.u
Kna’ar Estadu nian ba-iha área komunikasaun sosiál
  1. Sai nu’udar kna’ar Estadu nian ba-iha área komunikasaun sosiál maka:
a)      Garante ezisténsia no funsionamentu servisu públiku radiudifuzaun no televizaun nian;
b)      Asegura informasaun haruka-ba-mai livre no hetan asesu livre ba informasaun sira ne’ebé fó sai.
c)       Mantein no defende pluralizmu no konkorrénsia;
d)      Fiskaliza kumprimentu ba lei no regra sira atuhodi hala’o atividade komunikasaun sosiál nian;
e)      Kontribui ba formasaun profisionál komunikasaun sosiál nian;
f)       Estabelese medida sira apoiu nian ba órgaun komunikasaun sosiál privadu sira nian.
  1. Bele asegura servisu públiku komunikasaun sosiál nian liuhosi kontratu konsesaun, hosi entidade públika ka privada sira komunikasaun sosiál nian tuir rejime jurídiku ne’ebé maka bele aplika ba aktu ida ne’e.
Artigu 6.u
Apoiu Estadu nian
Estadu bele fó benefísiu sira ba atividade komunikasaun sosiál nian ne’ebé sai nu’udar apoiu diretu ka indiretu liuliu maka hanesan benefísiu fiskál no deskontu ba tarifa sira, ne’ebé fó liuhosi kritériu jerál no objetivu sira ne’ebé sei hakerek iha lei.
KAPÍTULU II
PRINSÍPIU FUNDAMENTÁL SIRA
Artigu 7.u
Direitu ba informasaun
Direitu ba informasaun sidadaun sira nian tenke iha garantia tuir realidade no imparsialidade, liuhosi tau diferensa loloos entre faktu no opiniaun sira no ho respeitu ba opiniaun oioin sira ne’ebé iha.

Artigu 8.u
Liberdade imprensa
Direitu jornalista sira nian atu informa sei hala’o ho baze ba prerrogativa sira ne’ebé hakerek iha Konstituisaun, hodi labele hetan interferénsia ne’ebé konsidera kontra ninia independénsia no objetividade, liberdade kriasaun, liberdade konsiénsia, ninia direitu atu buka no hetan sijilu profisionál no direitu atu partisipa ba-iha orientasaun editoriál meiu komunikasaun sosiál nian ne’ebé nia servisu ba, no labele limita nia atu kumpri devér sira deontolójiku hosi nia profisaun.
Artigu 9.u
Liberdade atu ko’alia
  1. Ema hotu iha liberdade atu ko’alia no fó-sai sira nia hanoin liuhosi meiu komunikasaun sosiál sira.
  2. La-iha ema ida maka bele terik-netik ema seluk ninia hanoin polítika, filozófika, relijioza ka seluk tan.
Artigu 10.u
Bandu halo sensura

Komunikasaun sosiál ezerse liberdade espresaun maibé la sujeita ba kualkér sensura, autorizasaun, kausaun ka abilitasaun ida.

Artigu 11.u.
Limitasaun ba liberdade imprensa

Liberdade imprensa hetan limite sira iha direitu kona-ba onra, naran diak, reputasaun, privasidade no prezunsaun inosénsia (inosente to’o hetan kondenasaun), segredu justisa no segredu Estadu nian.

KAPÍTULU III
JORNALISTA SIRA

Artigu 12.u
Kapasidade

Bele sai jornalista sidadaun hirak ho otas boot ne’ebé goza direitu sivil sira no iha abilitasaun, pelumenus ensinu sekundáriu.

Artigu 13.u
Hala’o profisaun

  1. Kondisaun atu hala’o profisaun jornalista nian mak abilitasaun ho ninia títulu rasik, hanaran karteira profisionál, ne’ebé Konsellu Imprensa makno renova.
  2. Governu, liuhosi dekretu-lei, aprova regulamentu kona-ba karteira profisionál jornalista sira nian no jornalista estajiáriu sira.
  3. Molok atu to’o aprovasaun ba regulamentu, tuir refere  iha artigu ida uluk, Konsellu Imprensa fó -sai dokumentu provizóriu ida.
  4. Iha rekoñesimentu ba títulu profisionál sira jornalista nian ne’ebé fó-sai hosi país estranjeiru, no ema sira ne’ebé kaer titulu sira ne’e, bele husu ba Konsellu Imprensa atu halo inskrisaun no emite titulu ne’e no sira lalika tuir estájiu profisionál.
  5.  Laiha órgaun komunikasaun sosiál ida ne’ebé bele simu, ka hatan atu hala’o servisu ho nia hanesan jornalista, ema ne’ebé maka la iha abilitasaun jornalista nian. 

Artigu 14u..
Asesu ba profisaun

Asesu ba profisaun jornalista nian hahú hosi estájiu obrigatóriu ida, no remata ho aproveitamentu, ho durasaun fulan sanulu resin ualu, fulan sanulu resin rua no fulan neen, ba ema ne’ebé iha ensinu sekundáriu, iha lisensiatura iha área ne’ebé de’it no iha lisensiatura iha área komunikasaun sosiál nian.

Artigu 15u.
Inskrisaun no títulu estajiáriu
  1. Estajiáriu tenke rekere ninia inskrisaun no emisaun ba  ninia titulu rasik.
  2. Rekerimentu ne’e sei hatama hamutuk ho dokumentu hirak tuir mai:
a)      Deklarasaun ne’ebé komprova katak nia hanesan estajiáriu iha órgaun komunikasaun sosiál nian ida, asina husi diretór, hamutuk ho identifikasaun hosi jornalista orientadór ba estájiu nian no númeru hosi ninia karteira profisionál rasik;
b)      Kópia dokumentu identidade nian;
c)       Kópia sertifikadu abilitasaun literária sira.  
  1. Titulu estajiáriu maka dokumentu identifikasaun jornalista estajiáriu nian no sai nu’udar títulu abilitasaun ne’ebé so’i  atuhodi hala’o atividade jornalista nian.

Artigu 16 u.
Estájiu profisionál
  1. Estájiu profisionál hetan fatin iha órgaun komunikasaun sosiál ida, hodi hakle’an koñesimentu tékniku no linguístiku estajiáriu sira nian, nune’e sira bele hetan koñesimentu sira kona-ba rejime jurídiku komunikasaun sosiál no direitu no devér natureza legál  nian no étika profisaun jornalista nian.
  2. Ba estajiáriu ne’e, jornalista ida ne’ebé mak iha esperiénsia tinan lima iha profisaun ne’e maka bele tau matan ba nia, hodi sai hanesan responsável  ba orientasaun estájiu nian.
  3. Estájiu ne’e iha  komponente ida ba teoria no komponente ida seluk  ba prátika.
  4. Bainhira sei  hala’o hela estájiu, estajiáriu tenke pratika pelumenus durante tinan lima aktu no funsaun hirak  ne’ebé hatudu ninia natureza jornalístika mak hanesan
a)      Redasaun, koordenasaun, hili títulu, integrasaun, korresaun ka koordenasaun iha matéria ne’ebé mak atu divulga iha komunikasaun sosiál, hodi lori ka la lori komentáriu sira;
b)      Komentáriu ka krónika iha órgaun komunikasaun sosiál;
c)       Entrevista, inkéritu ka reportajen eskrita ka ko'alia iha komunikasaun sosiál;
d)      Planeamentu no organizasaun téknika servisu nian sira;
e)      Peskiza, rekolla, selesaun no tratamentu ba faktu, notisia, informasaun ka opiniaun sira no nia preparasaun liuhosi testu, imajen ka son hodi-bele divulga iha komunikasaun sosiál;
f)       Revizaun ba orijinál kona-ba matéria jornalístika nian sira no halo peskiza ba respetivu dadus hodi bele halo notísia sira;
g)      Organiza no konserva arkivu jornalístiku no halo peskiza ba ninia dadus sira, hodi halo notísia sira;
h)      Halo distribuisaun ba testu, fotografia ka ilustrasaun ho karáter jornalístiku hodi halo divulgasaun;
i)        Halo dezeñu artístiku ka tékniku nian sira ho karáter jornalístiku.

  1. Órgaun komunikasaun sosiál  fó sai sertifikadu ida kona-ba remata ona estájiu ne’ebé ho aproveitamentu, hamutuk ho dokumentu hirak ne’ebé komprovativu kona-ba prátika hahalok hirak ho natureza jornalísitku ne’ebé refere ona iha númeru ida uluk.
  2. Estájiu remata ho ezame ida ne’ebé Konsellu Imprensa mak fó, no iha nebá estajiáriu tenke hatudu koñesimentu sira kona-ba étika profisionál, direitu no devér sira jornalista nian, funsaun no devér hirak komunikasaun sosiál nian, Estadu ninia funsaun iha setór komunikasaun sosiál no kestaun relevante hirak seluk  rejime jurídiku nian kona-ba atividade jornalístiku.
  3. Estájiu ne’e hala’o tuir rejime okupasaun prinsipál, permanente no iha remunerasaun  pelumenus hanesan ho saláriu mínimu nasionál.

Artigu 17 u.
Inkompatibilidade sira

  1. Profisaun jornalista nian labele hala’o hamutuk ho funsaun hirak tuir mai:
a)      Funsionáriu públiku;
b)      Kaer kargu ruma iha órgaun soberania ida, iha órgaun podér lokál sira ka iha lideransa komunitária;
c)       Dirije partidu polítiku;
d)      Relasaun públika ka asesór imprensa, komunikasaun no imajen;
e)      Kualkér atividade ida ne’ebé atu promove bens no servisu sira hanesan publisidade.
  1. Ida ne’ebé hakerek iha alinea a) iha númeru ida uluk, la aplika ba funsionáriu públiku sira ne’ebé hala’o knaar sira jornalista nian, iha órgaun komunikasaun sosiál Estadu nian.
  2. Bainhira hala’o funsaun hirak ne’ebé hakerek ona iha n.u 1, ema profisionál ne’e tenke fó fila fali títulu identifikasaun nian ne’e, ba iha Konsellu Imprensa, nune’e nia labele hala’o atividade jornalístiku.
  3. Impedimentu ne’e hakotu, bainhira hakotu situasaun ne’ebé hamosu impedimentu ne’e, no jornalista ne’e bele hala’o fila fali ninia knaar sira hanesan jornalista, karik nia fila fali ba tama iha naran órgaun komunikasaun sosiál nian ida.
  4.  Bainhira viola regra ne’ebé hakerek iha n.u. 1 mak sei hetan pena hodi selu osan hamutuk US$250,00 to’o US$1.000,00.

Art. 18.u
Liberdade ba filiasaun

  1. Jornalista sira iha direitu, livre atu hili hodi tama ba-iha organizasaun jornalista nian sira.
  2. Ema ne’ebé maka obriga ka uza meiu ruma atu obriga jornalista sira tama ba-iha organizasaun ruma, nia sei hetan pena hodi selu osan US$250,00 to’o US$500,00.

Art.19.u
Direitu sira

1.       Jornalista iha direitu atu identifika tuir nia naran rasik ba servisu ne’ebé maka nia halo ka servisu ne’ebé maka nia tulun halo.
2.       Jornalista iha direitu atu hetan asesu ba fonte ofisiál sira kona-ba informasaun, tuir hakerek ona iha lei.
3.       Jornalista iha direitu atu hetan asesu , bainhira nia hala’o hela ninia funsaun ba eventu hotu-hotu ne’ebé nakloke ba públiku, nune’e mós ba eventu hirak ne’ebé, maske ho asesu rezervadu, bele ka karik bele nakloke ba órgaun komunikasaun sosiál iha jeneralidade.
4.       Jornalista iha direitu atu rai segredu profisionál, hodi labele obriga nia atu fó sai ninia fonte sira informasaun nian, maibé bele halo ida ne’e bainhira tribunál maka haruka, tuir hakerek iha lei prosesu penál nian. 
5.       Ema labele obriga jornalista atu hato’o ka hakerek kona-ba ninia opiniaun sira, nein obriga nia atu hala’o ninia knaar profisionál sira, ne’ebé la tuir ho ninia konsiénsia rasik ka la tuir ho Kódigu Étika Jornalista nian sira, nein atu hetan sansaun bainhira nia lahohi simu.
6.       Ema labele detein, haketak ka impede ho forma saida deit jornalista sira atu hala’o atividade jornalista nian iha fatin ne’ebé presiza ninia prezensa hanesan ema profisionál komunikasaun sosiál nian.
7.       Iha kazu saida deit, ema labele hasai materiál profisionál ne’ebé jornalista iha, nein obriga nia atu hatudu elementu hirak ne’ebé maka nia halibur ona, karik oinseluk iha desizaun judisiál nian.
8.       Jornalista iha direitu atu partisipa iha vida interna órgaun komunikasaun sosiál nian ne’ebé maka nia servisu ba, hanesan iha konsellu redasaun nian ka iha órgaun ida hanesan ho ida ne’e, bainhira iha, tuir hakerek iha estatutu ne’e rasik.


Artigu 20.u
Devér jerál sira

  1. Jornalista nia devér jerál sira maka hanesan:
a)      Kontribui ba liberdade espresaun no imprensa nian, hodi hato’o ba-iha entidade kompetente sira kualkér aktu no omisaun sira ne’ebé bele satan netik liberdade espresaun, liberdade imprensa ka forma limitasaun seluk direitu nian ba informasaun sidadaun sira nian ne’ebé nia hatene;
b)      Informa ba sidadaun sira ho forma edukativu, onestu no responsável, maibé tenke hado’ok-an hosi: 
i.         Publika notísia falsu ka boatu sira;
ii.       Divulga testu, imajen ka son hirak ne’ebéa hetan ho modu fraudulentu;
c)       Defende pluralizmu opiniaun, mai tenke hadok-an hosi  sonegasaun (subar buat ne’ebé tenke fó-sai) sistemátika ba informasaun ne’ebé iha interese públiku, relasiona ho determinadu opiniaun, tradisaun kulturál, relijiaun ka klibur étniku;
d)      Hala’o ninia profisaun ho independénsia no izensaun, maibé tenke hadok-an hosi :
i.         Fó-sai notísia ka opiniaun tuir interese poíitiku ka ekonómiku sira mak haruka;
ii.       Trata ho modu diferente situasaun ka faktu hirak ne’ebé mak hanesan ka atu hanesan;
e)       Respeita prezunsaun inosénsia ba ema sira ne’ebé hatán hela iha prosesu judisiál sira, to’o hetan tránzitu-em-julgadu hosi desizaun tribunál sira nian.
  1. Violasaun kulpoza hasoru devér sira ne’ebé hakerek ona iha númeru ida uluk ne’e hanesan infrasaun disiplinár ida ne’ebé hetan pena, tuir hakerek ona iha regulamentu ne’ebé refere iha alínea c) artigu 44.u nian, hodi garante direitu defeza nian no kontraditóriu.


Artigu 21.u
Kódigu Étika nian
Kódigu Étika Jornalista nian sira hetan aprovasaun hosi Konsellu Imprensa, hafoin rona tiha jornalista sira, no vinkula ema profisionál sira hotu, bainhira hala’o sira nia atividade.

KAPÍTULU IV
ÓRGAUN NO MEIU KOMUNIKASAUN SOSIÁL

Artigu 22.u
Kriasaun órgaun komunikasaun sosiál nian

  1. Papél órgaun komunikasaun sosiál nian sira mak atu informa, eduka no diverte hodi kontribui hodi  harii sosiedade ida ne’ebé informadu no opiniaun públiku ida ne’ebé la hanesan.
  2. Sidadaun sé de’it, iha liberdade atu harii órgaun komunikasaun sosiál ida, hanesan sosiedade komersiál ne’ebé harii tuir lei.
  3. Estadu iha direitu atu harii órgaun komunikasaun sosiál servisu públiku nian, tuir lei.
  4. Estadu no sidadaun sira livre atu harii ajénsia notísia nian, hodi habelar informasaun iha nível nasionál no internasionál.

Artigu 23.u
Meiu Komunikasaun sosiál sein fin lukrativu

Lei maka regula meiu komunikasaun sosiál komunitáriu, asosiativu, konfisionál no doutrináriu nian sira.

Artigu 24.u
Kapitál estranjeiru

Partisipasaun pesoa singulár ka koletiva estranjeiru sira, iha kapitál sosiál órgaun komunikasaun sosiál nian ida, labele liu porsentu 30% hosi kapitál sosiál órgaun ne’e nian. 

Artigu 25.u
Órgaun komunikasaun sosiál estranjeiru nian

1.       Órgaun komunikasaun sosiál estranjeiru nian ne’ebé maka hakarak  atu halo distribuisaun ka tau korrespondente ida iha Timor-Leste tenke presiza halo rejistu órgaun no akreditasaun jornalista nian hosi Konsellu Imprensa.
2.       Konsellu Imprensa fó-sai  karteira profisionál ida tuir korrespondete nia hakarak.

Artigu 26.u
Lisensiamentu ba frekuénsia

Meiu komunikasaun sosiál radiofóniku no televizivu nian sira bele funsiona bainhira iha lisensa frekuénsia nian ne’ebé Autoridade Nasionál Komunikasaun nian maka sei fó, atu asegura jestaun loloos espetru radioelétriku nian.

Artigu 27.u
Rekizitu formál sira

1.       Meiu sira komunikasaun sosiál impresu nian tenke hakerek, ba-iha pájina dahuluk, títulu publikasaun, data ka tempu sira no tenke tuir ninia presu, nune’e mós iha kualkuer pájina ida nia laran, tau identifikasaun proprietáriu,  membru diresaun no responsável sira editorál nian no naran no enderesu sede entidade impresora ne’e nian.
2.       Programa radiofóniku ka televizivu sira tenke temi identifikasaun meiu komunikasaun emisór no autór sira nian, nune’e mós identifikasaun husi responsável editoriál no tékniku sira nian.
3.       Órgaun sira komunikasaun sosiálnian iha obrigasaun rai kópia ida materiál audiovizuál sira durante fulan neen hafoin liu tiha nia publikasaun.
4.       Violasaun ne’ebé hakerek iha númeru sira uluk sai nu’udar infrasaun ne’ebé hetan sansaun ho koima  USD $ 1.000  to’o $ 2.500.
Artigu 28.u
Rejistu

1.       Órgaun no meiu komunikasaun sosiál sira tenke halo rejistu ida ba-iha Konsellu Imprensa.
2.       Rejistu ne’e medida mak administrativa, la’ós nu’udar aktu autorizasaun nian.
3.       Konsellu Imprensa estabelese elementu sira ne’ebé tenke temi  iha rejistu.
4.       Rejistu ne’e  Konsellu Imprensa sei haruka publika iha Jornál Repúblika.


Artigu 29o
Depózitu legál
1.       Entidade proprietária sira ba kualkér publikasaun tenke haruka iha loron ne’e dunik ezemplár rua hodi fahei ba Biblioteka Nasionál no ba Arkivu Nasionál.
2.       Depózitu legál nia objetivu mak atu kria fundu dokumentál ida, konservasaun dokumentasaun nian no bele konsulta husi ema sira ne’ebé iha interese ba.

Artigu 30.u
Divulgasaun hosi proprietáriu sira
1.       Empreza no meiu komunikasaun sosiál sira tenke halo divulgasaun públika kona-ba identidade hosi nia proprietáriu ka asosiadu sira, sósiu ka kooperadór ka pesoa koletiva no nia proprietáriu sira.
2.       Divulgasaun ne’ebé temi iha númeru ida uluk ne’e hala’o hahú iha kada tinan sivil [tinan sivil, mak hanesan hahú husi janeiru to’o dezembru] no bainhira iha alterasaun ruma ba titularidade  direitu propriedade ka iha kompozisaun ba ema koletiva ka ninia kapitál.
3.       Aktu divulgasaun nian ne’e sei publika iha Jornál Repúblika no iha órgaun sira komunikasaun sosiál nian ne’ebé pertense ba empreza komunikasaun sosiál nian.
4.       Violasaun ne’ebé temi iha artigu ida ne’e nu’udar violasaun ne’ebé hetan sansaun ho koima USD $ 1.000 to’o  $ 2.500.

Artigu 31o
Konsellu Redasaun

1.       Órgaun sira komunikasaun sosiál nian tenke iha konsellu redasaun ida.
2.       Konsellu redasaun ne’e diriji husi xefe redasaun ida.
3.       Kompete ba Konsellu redasaun, liu-liu atu:
   a) Koopera ho diresaun hodi hala’o knaar sira orientasaun editoriál  nian ne’ebé
        fó responsabilidade ba nia; 
   b) Fó paresér kona-ba elaborasaun no alterasaun sira ba estatutu editoriál;
   c)  Ko’alia kona-ba eskritu ka imajem sira ne’ebé fó-sai tuir dunik orientasaun editoriál hosi 
       órgaun sira komunikasaun sosiál nian;
   d) Ko’alia kona-ba  direitu ba liberdade konsiénsia nian ne’ebé temi husi jornalista sira, tuir 
        lei;
    e) Ko’alia kona-ba kestaun deontolójika [étika profisionál] ka  seluk ne’ebé maka relasiona ho
        atividade  redasaun nian;
    f) Ko’alia kona-ba responsabilidade disiplinár jornalista sira nian, inklui prosesu demisaun 
        tanba kauza ne’ebé loos, iha prazu loron lima hahú husi data ne’ebé entrega prosesu ne’e;
4.       Konsellu redasaun hatán ba produtu jornalístiku hotu, iha laran no iha liur.


Artigu 32.u
Estatutu editoriál

1.       Órgaun komunikasaun sosiál hotu-hotu tenke adopta estatutu editoriál ida ne’ebé maka define ho loloos nia orientasaun no nia objetivu sira no inklui kompromisu atuhodi  asegura respeitu ba prinsípiu sira deontolójiku no ba étika profisionál, nune’e mós hanoin-di’ak husi leitór sira.
2.       Estatutu editoriál ne’e elabora husi diretór meiu komunikasaun sosiál nian no hafoin iha tiha paresér husi Konsellu Redasaun nian, submete ba ratifikasaun entidade proprietária nian, atuhodi hatama ba-iha edisaun dahuluk publikasaun nian ka ba-iha emisaun dahuluk estasaun emisora nian no iha loron sanulu tutuir- malu haruka fali ba Konsellu Imprensa.
3.       Sein prejuízu ba regra sira ne’ebé temi iha númeru ida uluk, sei fó-sai estatutu editoriál ne’e iha inísiu kada tinan sivil [tinan sivil, mak hanesan hahú husi fulan janeiru to’o dezembru] hodi informa ba públiku kona-ba ninia manutensaun.
4.       Alterasaun sira ne’ebé hatama ba-iha estatutu editoriál sira-ne’e sei sujeita lai ba paresér hosi Konsellu Redasaun, ne’ebé tenke produz hikas fali ba-iha edisaun dahuluk ka emisaun tuir mai ba nia ratifikasaun husi entidade proprietária,, hodi remete hikas fali ba Konsellu Imprensa iha loron sanulu tuirmai.

Artigu 33.u
Publisidade

1.       Fó-sai materiál publisitáriu sira tenke respeita ba valór, prinsípiu no instituisaun importante sira ne’ebé konsagra ona iha Konstituisaun.
2.       Publisidade hotu ne’ebé maka liuhosi hakerek ka publisidade gráfika, liuhosi textu ka imajen  ne’ebé hatama tanba selu, tenke identifika liuhusi liafuan “PUBLISIDADE” ka liuhosi letra sira PUB”.
3.       Hatama materiál publisitáriu sira ba-iha órgaun sira komunikasaun sosiál nian  labele prejudika independénsia editoriál ne’e rasik.
4.       Publisidade ne’ebé fó-sai hanoin-lisuk sira kona-ba asuntu interese públiku nian tenke tau identidade no diresaun ema ne’ebé fó-sai nian.
5.       Violasaun ba regra sira temi iha númeru ida uluk sai-nu’udar violasaun ida ne’ebé hetan sansaun ho koima  dólar amerikanu USD $ 5.000  to’o $ 25.000.

KAPÍTULU V
DIREITU BA RESPOSTA NO RETIFIKASAUN
Artigu 34.u
Kondisaun sira efetivasaun nian
1.       Direitu ba resposta ka retifikasaun tenke hala’o husi titulár ka reprezentante legál ho prazu loron tolunulu hahú husi data publikasaun ka transmisaun konteúdu alvu nian ba resposta ka retifikasaun.
2.       Direitu resposta ka retifikasaun nian dehan kumpre ona, ho konkordánsia hosi titulár ka ninia reprezentante, bainhira meiu komunikasaun sosiál  nian korriji ka esklarese ona konteúdu ne’ebé hetan problema ne’e.
3.       Testu resposta ka retifikasaun nian, ne’ebé identifika tiha ona, tenke haruka ba responsável másimu órgaun komunikasaun sosiál nian.
4.       Testu resposta ka retifikasaun nian tenke publika ka hato’o ba-iha edisaun tuirmai hafoin simu tiha karta, hodi halo-tuir kritériu vizibilidade konteúdu nian tuir testu orijinál.
5.       Halo retifikasaun ne’e inklusaun obrigatória no la bele rekuza.
6.       Testu resposta nian ne’e bele rekuza bainhira:
a)      Sees husi ámbitu referénsia nian ne’ebé maka husu testu resposta nian;
b)      Hakat liu limite espasu ka tempu nian hosi konteúdu orijinál;
c)       Iha liafuan sira ne’ebé ofende ka la iha étika ba ema ka entidade sira ne’ebé de’it maka      
halo parte iha aspetu ida ne’e.
7.       Halo rekuza tenke ho razaun husi responsável editoriál órgaun komunikasaun nian no tenke
fó-hatene ba titulár direitu nian iha loron tuirmai hafoin simu tiha testu resposta nian.
8.       Bainhira la fó razaun ba rekuza atu hala’o direitu resposta nian ne’e maka sai nu’udar kontraordenasaun ne’ebé hetan sansaun ho koima USD $ 2.500 to’o $ 10.000.


Artigu 35.u
Intervensaun judisiál
1.       Bainhira la fó-sai resposta ne’e ba públiku, interesadu bele, iha prazu loron tolunulu, hahú hosi data hetan koñesimentu ona ba rekuza, atu hato’o rekerimentu ba tribunál judisiál primeira  instánsia nian ne’ebé maka haruka halo ninia publikasaun.
2.       Rekerimentu ne’e tenke tau ninia razaun sira, hatudu loloos motivu sira resposta nian, sala sira ne’ebé maka halo no norma sira ne’ebé maka viola no sei akompaña ho ezemplar ida ka kópia eskritu ne’ebé nu’udar razaun atu hetan direitu resposta nian, nune’e mós testu resposta nian halo ezemplar tolu, ho data no asinatura.

Artigu 36u
Prosesamentu judisiál
1.       1.Juíz, simu tiha rekerimentu ne’e, fó-orden, iha oras haatnulu-resin-ualu nia laran, sitasaun husi xefe redasaun publikasaun nian atuhodi hatán no defende razaun kona-ba la halo publikasaun ba resposta.
2.       Prazu ba resposta ne’e mak oras haatnulu-resin-ualu.
3.       Prosesu ne’e, sei deside iha prazu loron ualu tempu servisu nian, hahú husi hatama rekerimentu ba-iha sekretaria judisiál.
4.       Iha dezisaun, juíz kondena rekeridu tenke publika resposta no mós ninia divulgasaun ba-iha estasaun emisora ida radiufuzaun nian ne’ebé ema barak maka rona no ba-iha jornál seluk ne’ebé ema barak bele lee, ne’ebé despeza tomak rekeridu maka responsabiliza.
5.       Publikasaun no divulgasaun ne’ebé temi iha númeru ida uluk sei hala’o iha prazu loron tolu, hahú husi tránzitu-en- julgadu desizaun tribunál nian.

Artigo 37.0
Desobediência qualificada

Constitui desobediência qualificada, punida nos termos do Código Penal, o não cumprimento pelo chefe de redação da ordem judicial que ordena a publicação ou difusão da resposta.

Artigu 37o
Dezobediénsia kualifikada
Sai-nu’udar dezobediénsia kualifikada, ne’ebé hetan sansaun tuir lei Kódigu Penál nian, tanba xefe redasaun la kumpri orden husi tribunál nian ne’ebé fó-orden atu publika ka fó-sai ba públiku resposta ne’e.

KAPÍTULU VI
FORMA RESPONSABILIDADE NIAN


Artigu 38.u
Forma responsabilidade nian
               
Autór sira sei hatan ba atu lezivu sira ho interese no valór sira ne’ebé mak lei proteje, sivil no kriminál, ne’ebé sira halo liuhosi imprensa.

Artigu 39.u
Responsabilidade sivil

1.       Autór, diretór ka ninia substitutu legál no empreza ka órgaun komunikasaun sosiál nian, sira ne’e hotu mak sai nu’udar responsável ba danu ( sasan ne’ebé mak aat) hirak ne’ebé sira halo kona-ba publikasaun testu, son ka imajen iha órgaun komunikasaun sosiál nian ida.

2.     Direitu ba indimnizasaun husi danu hirak ne’ebé provokadu hosi meiu komunikasaun   
             sosiál ida imprensa nian mak sei determina karik asaun ne’e la pratika iha prazu tinan
             tolu hahú hosi data ne’ebé halo publikasaun ka transmisaun ne’ebé refere, tuir prevee
             iha artigu 432.u Kódigo Sivil.

Artigu 40.u
Kontraordenasaun

1.       Bainhira viola dispozisaun sira ne’ebé prevee iha lei ida ne’e, ne’ebé la sai nu’udar responsabilidade sivil ka kriminál, hafoin Konsellu Imprensa uza tiha mekanizmu hotu-hotu kona-ba mediasaun, maibé la konsege rezolve, Konsellu Imprensa sei aplika ninia koima.

2.       Regra kona-ba aplikasaun pena sira regula husi nia diploma rasik no fó garantia ba direitu defeza nian no kontraditóriu.
3.       Desizaun sira husi Konsellu Imprensa sei halo rekursu ba Tribunál Primeira Instánsia nian.
4.        Reseita sira ne’ebé hetan husi multa sira tuir hakerek iha n.u 1 determina ona iha diploma konjuntu Ministériu Finansas nian no Ministériu ne’ebé tutela ba área Komunikasaun Sosiál.
Artigu 41.u
Atentadu ba Liberdade Informasaun

1.       Sei hetan kastigu ho pena prizaun to’o tinan rua ka multa ba ema ne’ebé mak:

a)      Taka dalan ka perturba kompozisaun, impresaun, distribuisaun no liberdade ba sirkulasaun publikasaun nian;

b)      Prende kulkér publikasaun;
c)       Prende ka estraga sasan sa de’it ne’ebé mak nesesáriu atuhodi hala’o atividade jornalista nian;
d)      Taka dalan iha fatin públiku ba jornalista sira ka ekipa órgaun imprensa nian;
e)      Halo aktu seluk ne’ebé perturba, taka dalan, hatau no la fó fatin atu bele hala’o atividade jornalista sira nian tuir lei ne’e.
2.       Funsionáriu públiku ka ajente Estadu nian ne’ebé mak halo krime hasoru liberdade imprensa sei hetan kastigu hodi tama iha kadeia to’o tinan tolu ka selu multa.
3.       Halo tentativa hetan kastigu.
4.       Responsabilizasaun kriminál hosi infratór sei la prejudika direitu ba indimnizasaun, tuir rejime jerál responsabilidade sivil nian.

KAPÍTULU VII
KONSELLU IMPRENSA NIAN

Artigu 42.u
Natureza no independénsia

1.     Konsellu Imprensa nu’udar entidade administrativa independente no hala’o ninia atribuisaun no konpeténsia ne’ebé la submete ba diresaun ka orientasaun sira husi podér polítiku nian.
2.     Estautu Konsellu Imprensa nian aprova hosi dekretu-lei.
Artigu 43. u
Atribuisaun sira ne’ebé esensiál

Konsellu Imprensa iha atribuisaun importante sira atu matan ba konduta profisionál no étika kona-ba profisionál sira jornalizmu no operadór meiu komunikasaun sosiál nian sira, nune’e mós garante atu kumpri kondisaun sira ba asesu no hala’o atividade jornalístika sira.

Artigu 44. u
Konpeténsia

Sai nu’udar knaar sira Konsellu Imprensa nian hanesan:

a)      Promove liberdade espresaun no imprensa nian no independénsia meiu komunikasaun sosiál nian sira husi influénsia ema se de’it, grupu ka interese polítiku no ekonómiku;
b)      Aprova no superviziona atu órgaun komunikasaun sosiál no jornalista sira kumpri  Kódigu Étika nian;
c)       Hala’o podér disiplinár kona-ba josrnalista sira, tuir regulamentu rasik, ne’ebé aprova husi Konsellu Imprensa, ho ninia infrasaun sira, ne’ebé korresponde ho sansaun sira no prosesu disiplinar;
d)      Fó, halo foun, tahan no hasai tiha títulu profisionál jornalista nian;
e)      Halo rejistu no promove publikasaun  iha Jornal da República órgaun komunikasaun sosiál nian sira;
f)       Mantein atualizadu nafatin baze dadus ida empreza sira komunikasaun sosiál nian, organizasaun jornalista sira nian no jornalista sira ne’ebé mak hala’o hela sira nia knaar;
g)      Sai árbitru, mediadór no rezolve problema sira ne’ebé mosu tanba rezultadu husi atividade jornalístika, ba-iha relasaun entre sidadaun sira, organizasaun sira, órgaun Estadu no órgaun sira komunikasaun sosiál nian;
h)      Fó pareser bainhira Tribunál konsidera katak presiza dunik opiniaun espesiál husi Konsellu Imprensa atuhodi rezolve litíjiu sira ne’ebé mosu hosi atividade jornalístika;
i)        Promove diálogu entre operadór sira komunikasaun sasiál nian, sosiedade no órgaun sira Estadu nian;
j)        Apoia organizasaun jornalista sira nian ba-iha dezenvolvimentu kompetensia profisionál, téknika no intelektuál jornalista sira nian.


KAPÍTULU
KONSELLU IMPRENSA
Artigu 45.u
Kompozisaun

  1. Konsellu Imprensa kompostu hosi membru sira na’in lima, ne’ebé hili hanesan tuirmai:
a)      Reprezentante na’in rua ne’ebé hili husi jornalista sira rasik, liuhosi eleisaun;
b)      Reprezentante ida husi órgaun komunikasaun sosiál, ne’ebé hili husi jornalista sira rasik, liuhosi eleisaun;
c)       Sidadun na’in rua, matenek no iha esperiénsia profisionál ne’ebé kle’an liuliu kona-ba komunikasaun sosiál, husi sira na’in rua ne’e ida jurista, ne’ebé hatudu hosi Parlamentu Nasionál;
  1. Membru sira jusi Konsellu Imprensa hili entre sira ida atu sai hanesan Prezidente.

        Artigu 46.u
       Mandatu

Mandatu Membru Konsellu Imprensa nian iha durasaun tinan haat, ne’ebé sei bele renova dala ida de’it.

       Artigu 47.u
Estatutu membru sira nian

1.       Membru Konsellu Imprensa nian bainhira hala’o sira nia knaar tenki hala’o hamutuk ho sira nia atividade profisionál, sei la hetan remunerasaun no sei la hetan mós subvensaun no la iha karáter permanente.
2.       Membru Konsellu Imprensa iha direitu ba seña prezensa nian, tuir hakerek ona iha sira ninia estatutu.

Artigu 48.u
Finansiamentu

1.     Despeza finanseira sira Konsellu Imprensa  nian asegura husi dotasaun ne’ebé prevee  
     ona iha Orsamentu Jerál Estadu, maibé sei la prejudika ba angariasaun iha ninia reseita
     rasik.
2.     Orsamentu ne’ebé fó, labele afeta ba independénsia Konsellu Imprensa nian.

Artigu 49.u
Relatóriu sira

Konsellu Imprensa hato’o ba Parlamentu Nasionál relatóriu anuál ida kona-ba atividade sira ne’ebé mak hanesan objetu apresisaun nian no diskusaun iha sorumutuk plenária no Prezidente Konsellu Imprensa nian tenke marka ninia prezensa iha sorumutuk ne’e.


KAPÍTULU VIII
DISPOZISAUN TRANSITÓRIA NO FINÁL SIRA

Artigu 50.u
Direitu anteriór sira

1.       Rekoñese hanesan jornalista, sira ne’ebé mak  iha data lei ida ne’e nian tama iha vigór, hala’o atividade iha tempu hanesan ka tempu barak liu ne’ebé lei ne’e rasik ezije ba estájiu profisionál, korresponde ho ninia abilitasaun literária sira.
2.       Ba jornalista sira ne’ebé mak iha abilitasaun literária inferiór husi ensinu senkudáriu, iha direitu hanesan tuir hakerek iha númeru ida uluk, hodi aplika ba sira tempu estájiu nian ne’ebé ezije ba jornalista sira husi ensinu sekundáriu.
3.       Ba jornalista sira tuir temi iha n.u 1 la presiza halo estájiu profisionál no iha direitu atu hetan kedas karteira profisionál, maibé bainhira sira hala’o de’it atividade jornalista nian iha tempu ne’ebé inferiór [badak] la tuir tempu ne’ebé mak prevee tiha ona ba estájiu ne’ebé korresponde ho nia abilitasaun literária no nia bele husu no sei fó karteira profisionál ba nia bainhira hala’o ona estájiu tuir tempu estájiu nian.

Rejime tranzisaun nian

Órgaun komunikasaun sosiál nian ne’ebé la kumpri dispostu sira husi lei ne’e, hanesan iha artigu sira 22.u, 23.u, 24.u, 25u, 26.u,28u , 30.u, 31.u, 32u , data ne’ebé mak lei ne’e tama iha vigór, iha tinan ida nia laran hfoin data ida ne’e, atu bele konklui tiha prosesu regularizasaun ba ninia situasaun iha prezensa hosi entidade públika kompetente nian.

Artigu 52.u
Regulasaun

Estautu Konsellu Imprensa aprova ona iha prazu loron sianulu nia laran sura hahú hosi lei ne’e tama iha vigór.

Artigu 53.u
Norma revogatória

Revoga tiha ona alínea a) n.u 1 husi artigu 11.u Lei n.u 9/2003 nian, loron 15 fulan-outubru, kona-ba Imigrasaun no Azilu.

Artigu 54.u
Tama iha vigór

Lei ne’e tama iha vigór liu tiha loron tolunulu hafoin nia publikasaun.

              Aprova iha loron 27 fulan-outubru tinan 2014
                  Prezidente Parlamentu Nasionál
              
 Vicente da Silva Guterres


               Promulga iha loron 13 fulan-novembru tinan 2014
                  Publika
              Taur Matan Ruak
                     
DIVIZAUN SISTEMÁTIKA SIRA LEI KOMUNIKASAUN SOSIÁLNIAN
KAPÍTULU I - DISPOZISAUN JERÁL SIRA

Artigu 1.u-–Objetivu
Artigu 2.u  - Definisaun sira
Artigu 3.u  -Funsaun sira Komunikasaun Sosiál nian
Artigu 4.u-Devér sira Komunikasaun Sosiál nian
Artigu 5.u  - Funsaun sira Estadu nian iha área Komunikasaun Sosiál
Artigu 6.u  - Apoiu Estadu nian

KAPÍTULU II - PRINSÍPIU FUNDAMENTÁL  SIRA

Artigu 7.u- Direitu Informasaun nian
Artigu 8.u- Liberdade Imprensa nian
Artigu 9.u - Liberdade Espresaun nian
Artigu 10.u-Proibisaun Sensura nian
Artigutu 11.u -Limita  ba Liberdade Imprensa nian

KAPÍTULU III - JORNALISTA SIRA

Artigu 12.u- Kapasidade
Artigu 13.u -Ezersísiu Profisaun nian
Artigu 14u -Asesu ba Profisaun
Artigu 15o- Inskrisaun no títulu estajiáriu  nian
Artigu 16.u-Estájiu Profisionál
Artigu 17. u-Inkompatibilidade sira
Artigu 18.u -Liberdade Filiasaun nian
Artigu 19.u-Direitu sira
Artigu 20.u - Devér Jerál sira
Artigu 21.u - Kódigu Étika nian

KAPÍTULU IV- ORGAUN NO MEIUS SIRA KOMUNKASAUN SOSIÁL NIAN

Artigu 22.u - Harii orgaun sira komunikasaun sosiál  nian
Artigu 23.u - Meius komunikasaun sosiál sein fin  lukrativu
Artigu 24.u-Kapitál Estranjeiru
Artigu 25.u- Órgaun sira komunikasaun sosiál rai-liur nian
Artigu 26.u-Lisensiamentu frekuénsia nian
Artigu 27.u -Rekizitu formál sira
Artigu 28.u-Rejistu
Artigu 29o-Depózitu legál
Artigu 30.u-Divulgasaun  Proprietáriu  nian sira
Artigu 31.u-Konsellu redasaun nian
Artigu 32.u-Estatutu editoriál
Artigu 33.u-Publisidade

KAPÍTULU V- DIREITU REPOSTA NO RETIFIKASAUN  NIAN

Artigu 34.u-Kondisaun sira efetivasaun nian
Artigu  35.u-Intervensaun judisiál
Artigu 36.u-Prosesu judisiál
Artigu 37.u-Dezobediénsia kualifikada

KAPÍTULU VI - FORMA SIRA RESPONSABILIDADE NIAN

Artigu 38.u-Forma sira responsabilidade nian
Artigu 39.u-Responsabilidade sivíl
Artigu 40.u-Kontraordenasaun sira
Artigu 41u-Atentadu ba liberdade informasaun nian

KAPÍTULU VII -  IMPRENSA NIAN

Artigu 42.u- Natureza no independénsia
Artigu  43.u-Atribuisaun esensiál sira
Artigu 44.u-Kompeténsia
Artigu 45.u-Kompozisaun
Artigu 46.u-Mandatu
Artigu 47.u-Estatutu membru sira nian
Artigu 48.u-Finansiamentu
Artigu 49.u-Relatóriu sira

KAPÍTULU VIII-DISPOZISAUN TRANZITÓRIU NO FINÁL SIRA

Artigu 50.u-Direitu anteriór sira
Artigu 51.u-Rejime tranzisaun nian
Artigu 52.u- Regulasaun
Artigu 53.u-Norma revogatória
Artigu 54.u-Tama iha vigór

 Naran: Isac Oliveira Freitas
Nre: 14.07.05.032
Materia: Metodologia Pesquisa
KUALIDADE HAKEREK NOTISIA IHA RÁDIU AKADÉMIKA.
TITLU
PLANU HAKEREK NOTISIA IHA RÁDIU AKADEIKA ATU PROMULGA DI’AK LIU  TAN TETUN INL

BALUK I
INTRODUSAUN
1.1. Antesedentes
Media hanesan meius ida ne’ebé komunikador sira uza hodi hato’o informasaun ba iha públiku, tanba média sosiál hanesan fontes ida ne’ebé importante teb-tebes ba iha sosiedade akadémika ida liu-liu iha resintu universitáriu. Média massa /sosiál sai hanesan lalenok ba ema hotu hodi bele espresa ninia hanoin ba iha públiku, no oinsá mak ema hotu bele kontribui ba dezenvolvimentu nasionál iha Timor-Leste.
Liuhusi média bele halo dezenvolvimentu boot ba nasaun Timór, tanba média mak  sai hanesan dalan ne’ebé ita ema bele liu maske ho dezafiu, maibé dezafiu sira ne’ebé mak bele motiva ita hodi hamrik metin la’o ba oin.
Dezenvolve di’ak liu tan notisia iha parte akadémika presija iha dedikasaun ne’ebé maka’as atu bele uza tetun inl iha tempu ne’ebé mak hakerek notisia iha rádiu hadi bele hato’o ba iha sosiedade akadémika.
Tuir Lyra, Roazzi e Garvey (2008), hateten katak akisisaun ne’e hanesan parte fundamental ida ne’ebé importante tebes ba ita no importante mós iha mundu sosiál hodi halo relasaun sosiál.
Iha mundu sosiál atu dezenvolve di’ak liu tan tetun iha mundu akadémika tanba atu uza tetun inl tuir dalan ne’e liuhusi akadémika mak bele promulga di’ak liu iha tempu hakerek notisia rádiu nia iha rádiu akadémika.


 Proposta de Lei n.º ___/2013
                                Iha,  ______ Fulan- ___________    
                                                                                                                 
Lei kona-ba Imprensa
Konsidera katak, direitu ba informasaun, liberdade espresaun no imprensa sai fundamentál atuhodi hametin demokrasia, nune’e Estadu Timor-Leste prontu ona atu hametin iha setór komunikasaun sosiál.
Iha kontestu ne’e, Lei ida ne’e, nu’udar dahuluk ba Timor-Leste, livre no independente, kona-ba defeza ba liberdade imprensa no regulasaun ba média, defende direitu sidadaun nian atu ezerse liberdade tomak hodi ko’alia no hanoin no atu garante ba profisionál informasaun nian sijilu profisionál no salvaguarda ninia independénsia.
Hanesan ne’e, sai importante hodi limita ho lei ba forma sira atu ezersísiu ba liberdade hirak ne’e  bele regula tuir lei, hodi asegura ninia konkretizasaun.
Dispozisaun kona-ba regra hirak atu ezerse (hala’o) direitu ba informasaun no ba liberdade atu ko’alia no hakerek nian sai fundamentál, la’ós de’it atu kumpri buat hirak lei-inan haruka, ne’ebé hakerek ona iha artigu 40 no 41, maibé mós, ikusmai, atu asegura harii Estadu ida tuir direitu demokrátiku.
Lei ida ne’e hakarak asegura liberdade imprensa, hodi promove ekilíbriu ne’ebé persiza entre ezersísiu liberdade fundamentál ida ne’e nian ho mós direitu no valór sira seluk ne’ebé konstituisaun proteje.
Kapitulu ualu hosi diploma ida ne’e buka atu regula bainhira jornalista no órgaun-komunikasaun sosiál  sira hala’o atividade jornalístika iha rai laran.
Fundamentál liu mak atu ema profisionál sira ne’ebé preparadu ona no tuir étika hakbit-an ona sai nu’udar ema responsável atu informa ba públiku, liuhusi dalan ida tuir realidade no imparsiál, hodi estimula ezerse sidadania ativa no esklaresida hosi parte populasaun nian.  
Liuhusi lei ida ne’e, hakarak atu kria mekanizmu hodi regula no rezolve konflitu ne’ebé mosu husi relasaun entre órgaun komunikasaun sosiál nian sira ho sidadaun sira no mós sosiedade.    
Entidade administrativa ida independente, ne’ebé sei harii liuhusi Dekretu-Lei no hanaran Konsellu Imprensa, mak asegura atu ema kumpri Lei ida ne’e, hanesan atu kumpri direitu no devér jornalista sira nian, nune’e mós atu kumpri prinsipiu etika  atividade jornalistika nian.  
Ikusmai, determina sansaun hirak ne’ebé kontra kualkér aktu ne’ebé prejudika direitu kona-ba informasaun.
Nune’e,
Parlamentu Nasionál dekreta, tuir hakerek ona iha alinea i) hosi no. 1 artigu 96 iha Lei Inan atu bele sai nu’udar lei, buat hirak tuir mai:
KAPÍTULU I
DISPOZISAUN JERÁL SIRA

Artigu 1.º
Objetu
Lei ne’e nia objetu maka garante, proteje no regula atividade jornalístika iha Timor-Leste, ne’ebé jornalista sira, no órgaun komunikasaun sosiál nian sira hala’o.

Artigu 2.º
Definisaun sira
Ba efeitu Lei ida ne’e nian:
a)     “Imprensa” signifika habelar informasaun liuhosi lian, testu no imajen ne’ebé mak iha ba publiku la haree ba ninia forma reprodusaun no divulgasaun nian;
b)    “Órgaun komunikasaun sosiál”, nu’udar ema koletivu, públiku ka privadu, ne’ebé hala’o atividade jornalistiku, hodi hatama órgaun komunikasaun sosiál hotu-hotu;
c)     ‘“Meiu komunikasaun sosiál nian”, nu’udar veikulu atu bele loro-loron fó sai aktividade jornalistika liuhusi imprimi ka eletrónika;
d)    “Ajensia notisia sira nian”, nudar Empreza jornalístika espesializada hodi haruka notisia ba orgaun komunikasaun sosial sira;
e)     Tuir Lei ida ne’e, entende ba:
“Atividade jornalistika”, hanesan atividade atu buka, halibur, hili, tratamentu no fó informasaun, hanesan liafuan, imajen ka imjen no lian, ba ema hotu-hotu, husi órgaun komunikasaun sosiál;
f)      “Jornalista”, nu’udar profisionál ne’ebé hala’o aktividade prinsipal jornalistika nu’udar temi iha alinea d);
Pareser: Artigu ne’e diak maibe presiza hadia deit. Lolos alinea c, laos alinea d.
g)     “Meiu komunikasaun sosiál doutrináriu ka konfesional”, nudar meiu komunikasaun sosiál ne’ebé buka haklean ideolojia polítika ka relijioza; 
h)    “Rádio komunitária”, nu’udar órgaun komunikasaun sosiál ne’ebé fó sai lian ba àrea kobertura ne’ebé determina tiha ona tuir jeografia, atu komunidade sira bele rona, ne’ebé hari’i rasik husi komunidade liuhusi klibur ida;
i)       “Organizasaun jornalista sira nian”, nudar ema koletiva ne’ebé harii hanesan asosiasaun, ho ninia objetivu mak atu defende direitu sira no reforsa devér no valór profisionál hirak  ne’ebé iha ligasaun ho atividade jornalista nian;
j)       “Sensura”, nudar hasai ho forsa ba informasaun ne’ebé atu publika ka tranzmite, inklui tentativa, nune’e mós ho impozisaun konteúdu  sira ba órgaun komunikasaun sosiál;
k)    “Direitu atu hatán”, nu’udar direitu ema ida-idak nian, individuál ka koletiva, hodi publika ka tranzmite resposta ba konteúdu ne’ebé fó sai faktu ne’ebé ofende ninia onra, naran di’ak, reputasaun ka imajen;
l)       “Direitu atu ha’dia”, nudar direitu ema ida-dak nian, individual ka koletiva, atu halo korreksaun ba notisia ne’ebé fo sai la lo’os kona-ba nia;
m) “Kodigu Etika Jornalista sira nian”, nu’udar regra lubun ida ne’ebé aplika ba profisaun.

KAPÍTULU II
PRINSÍPIU FUNDAMENTAL SIRA
Artigu 3.º
Direitu informasaun
1.     Sidadaun hotu-hotu iha direitu atu fó informasaun, buka informasaun no hetan informasaun, ho objetivu ikusliu maka harii sosiedade ne’ebé livre, dezenvolvida, justa no demokrátika.
2.     Direitu kona-ba informasaun sidadaun sira nian tenke asegura tuir realidade no izensaun, liuhusi haketak loloos entre faktu no opiniaun sira, hodi respeita opiniaun oin-oin.

Artigu 4.º
Liberdade imprensa
Tuir artigu ida uluk, direitu jornalista sira nian atu informa bazeia ba liberdade imprensa no kriasaun, ne’ebé inklui direitu sira hanesan tuir mai ne’e:
a)     Asesu ba fonte hotu-hotu informasaun nian, exetu iha exesaun ruma ne’ebe hatu’ur ona iha lei;
b)    Protesaun ba independénsia no ba segredu profisionál;
c)     Liberdade editoriál;
d)    Direitu atu harii órgaun komunikasaun sosiál nian.
Pareser: Presiza halo mudansa iha aliena a artigu 4. Kuandu la halo mudansa maka sei mosu intrepetasaun sala iha implementasaun lei ne’e.
Alinea a bele sai hanesan ne’e: ‘’ Asesu ba fonte hotu-hotu inormasaun nian baseia prinsipu Konstituisaun no Kode Etika Jornalista.

Artigu 5.º
Limite sira
Liberdade imprensa labele hetan kualkér sensura ruma, hodi halo tuir de’it maka limite konstitusionál hirak ne’ebé impoin husi direitu ba ónra no privasidade no husi direitu ba prezunsaun inosénsia nian no segredu justisa nian.
Pareser: Artigu ida ne’e diak ona maibe tenke aumenta lia fuan ‘’Kode Etika Jornaista’’.
Bele sai hanesan paragrafu tuir mai:
‘’ Liberdade imprensa labele hetan kualkér sensura ruma, hodi halo tuir de’it maka limite konstitusionál no Kode Etika Jornaista hirak ne’ebé impoin husi direitu ba ónra no privasidade no husi direitu ba prezunsaun inosénsia nian no segredu justisa nian.’’



KAPÍTULU III
JORNALISTA SIRA
Artigu 6.º
Kapasidade
Bele sai nu’udar jornalista ema timoroan sira ne’ebé iha ona abilitasaun akademika no profisional ne’ebé hetan rekoñesimentu hosi Konsellu Imprensa no hala’o aktividade jornalistika iha órgaun komunikasaun sosiál ida.
Pareser: Artigu ne’e tenke iha mudansa, hanesan tuir mai ne’e:
“Bele sai nu’udar jornalista ema timoroan ne’ebé iha ona idade tinan sanulu resin hitu ba leten no remata ona ensinu sekundáriu, ka iha abilitasaun né’ebé ekivale ho ensinu sekundáriu ne’ebé hetan rekoñesimentu husi órgaun ofisiál ida no halao atividade jornalistika iha orgaun komunikasaun sosial ida.
Esplikasaun:
Paragrafu iha pareser ne’e signifika:
Sidadaun Timoroan sira ne’ebe maka iha kapasidade bele sai jornalista kuandu orgaun komunikasaun sosial ruma simu sira, nein liu husi Konselu Imprensa.
Situasaun ida ne’e maka importante tanba:
- Orgaun komunikasaun sosial maka iha direitu simu ema ruma sai jornalista.
 -Ema sai jornalista tanba tuir ona kriteria interna orgaun komunikasaun sosial ida nian.
- Jornaista iha maka orgaun komunikasaun sosial bele halao nia funsaun.
-Orgaun komunikasaun sosia maka padraun, nia mak selu jornalista  nudar trabalhador.
-Orgaun Komunikasaun Sosial maka tenke fo  rekonesimentu uluk ba ema ida sai jornalista molok Konselu Imprensa. Konselu Imprensa  haforsa deit rekonesimentu ne’ebe orgaun komunikasaun sosial fo ona ba ema ruma sai jornalista.
- Konselu Imprensa mosu tanba orgaun komunikasaun sosial iha, laos Konselu Imprensa mak hamosu orgaun komunikasaun sosial.
-Konselu Imprensa mosu atu sai arbitru, mediador no ajuda rezolve (laos rezolve) problema sira ne’ebe mosu iha serbisu imprensa nian.
-Ema ida atu iha akademika ka laiha, ne’e politika internu orgaun komunikasaun sosial nian. Jornalista ida atu iha kapasidade ka laiha ne’e laos kestaun tanba iha ona artigu ne’ebe fo sansaun ba erro sira ne’ebe mosu iha publikasaun imprensa nian.
-Karik governu Timor-Leste hamosu artigu ida ne’e ho razaun atu hasae kapasidade jornalista sira nian, entaun bele dehan katak razaun governu nian ne’e sala tanba la tuir dalan normal.  Situasaun ida ne’e signifika katak governu “liu husi” Konselu Imprensa maka sei hili ema ida ba jornalista.
Presiza kuidadu tanba lei ne’e dehan fundus ba Konselu Imprensa mai husi estadu.

Artigu 7.º
Ezersísiu
1.     Jornalista tenke hahú ninia karreira profisionál liuhusi halo estájiu profisionál ida, ho durasaun fulan neen, iha órgaun komunikasaun sosiál ne’ebé hala’o estájiu ba.
2.     Durante estájiu profissional, órgaun komunikasau sosiál tenke haklean koñesimentu tékniku no linguistiku husi estajiáriu, no mós halo nia hatene direitu no devér sira, kona-ba lei no Kódigu Etika, bainhira hala’o sira nia kna’ar.
3.     Bainhira estájiu hotu, kompete ba órgaun komunikasaun sosiál fó sertifiksdu estajiu ho konkluzaun aproveitamentu nian.
4.     Serifikadu ne’ebe temi iha numeru ida uluk nudar kondisaun importante atu hodi hetan identifikasaun rasik hosi Konsellu Imprensa nudar jornalista.
Pareser: Presiza hasai artigu ida ne’e tanba esplika ona iha pareser ba artigu 6.


Artigu 8.º
Inkompatibilidade sira
1.     Ema ne’ebé halo atividade jornalistika labele hala’oo mos servisu selukhanesan tuir mai nee:
a)     Funsionáriu públiku;
b)    Ema ho kargu iha órgaun soberania, podér lokál ka komunitáriu;
c)     Ema responsável husi partidu politiku;
d)    Ema ne’ebé iha relasaun públika ka asesór ba imprensa, komunikasaun no imajen.
e)     Naran atividade ida ne’ebé hakarak promove rikusoi ka servisu liuhusi publisidade.
2.     Alínea a) numeru anterior sei la aplika ba funsionariu publiku sira ne’ebe servisu iha media estadu nian nudar jornalista;
3.     Bainhira sei hala’o serbisu ne’ebé fó sai ona iha numeru 1 husi artigu ida née, tenke fó fali titulu identifikasun ne’e ba Consellu Imprensa ne’ebe fó ba nia hodi labele halo atividade jornalistika.
4.     Bainhira impedimentu ne’e ramata ona situasaun ne’ebé hamosu impedimentu ne’e mós ramata, nune’e jornalista bele hala’o fila-fali ninia funsaun nu’udar jornalista, karik nia hakarak tama fila-fali ba kualkér órgaun komunikasaun sosiál nian ida.
Paraser: Presiza iha mudansa ba iha alinea 3.
Mudansa:
Alinea 3: ‘’ Bainhira sei hala’o serbisu ne’ebé fó sai ona iha numeru 1 husi artigu ida née, tenke fó fali titulu identifikasun ne’ebe nia hetan husi orgaun komunikasaun sosial no Consellu Imprensa ne’ebe fó ba nia hodi labele halo atividade jornalistika.
Konsekvensia la halo mudansa:
Signifika Konselu Imprensa maka foti ema sai jornalista iha orgaun komunikasaun sosial ida. Klaru ona iha pareser ba artigu 6.

Artigu 9.º
Filiasaun
           Jornalista sira iha direitu atu tama ba iha organizsaun sira jornalista nian tuir nia hili.

Artigu 10.º
Direitu sira
1.     Jornalista iha direitu atu tau ninia naran iha notísia ne’ebé nia hakerek mesak ka hamutuk.
2.     Jornalista ne’ebé iha títulu identifikasaun iha direitu atu hetan asesu ba fonte ofisiál informasaun sira, maibe tenke konsidera prosedimentu administrativu sira.
3.     Regra hirak ne’ebé temi iha numeru ida uluk sei sujeita ba exesaun hirak ne’ebé lei prevee tiha ona.
4.     Jornalista ne’ebé iha títulu identifikasaun bele iha asesu ba eventu públiku, bainhira hala’o sira nia kna’ar, nune’e mós ba sira ne’ebé, maske iha asesu rezervadu, bele iha asesu ba órgaun komunikasaun sosiál hotu-hotu.
5.     Jornalista iha direitu atu rai segredu profisionál, hodi la iha obrigasaun atu fó sai ninia fonte informasaun, exetu tribunal fo ordem tuir lei prosesu penál.
6.     Jornalista labele hetan limite atu fó sai ka simu opiniaun sira no labele hala’o serbisu ne’ebé la tuir nia konsiénsia ka Kódigu Étika Jornalista sira nian, no labele hetan kastigu bainhira nia la simu serbisu ne’e.
Pareser:  Presiza iha mudansa ba iha alinea 2 no 3 tanba alinea sira ne’e bele hamosu intrepetasaun sala. Autoridade sira bele uza artigu ida ne’e hodi halo prosesu administrasaun defisil ida ba orgaun komunikasaun sosia sira hodi hetan informasaun ruma ne’ebe publiku presiza hatene lalais, hanesan kazu KKN sira ka krime ruma ne’ebe involve ajente estadu ruma ka desizaun importante sira ne’ebe autoridade foti ba distinu povu no nasaun.

Artigu 11.º
Devér sira
1.     Sai nu’udar jornalista nia devér mak.
a)     Kontribui ba sosiedade ida-ne’ebé livre no demokrátika hodi luta hasoru limitasaun ruma ba liberdade ko'alia, liberdade imprensa ka limitasaun sira seluk ne’ebé bele hanetik sidadaun sira goza direitu ba informasaun.
b)    Kontribui ba sosiedade nia dezenvolvimentu hodi hato’o informasaun ba sidadaun sira tuir dalan ne’ebé edukativu, onestu no responsável, hodi nune’e bele promove kriasaun ba opiniaun públiku ida-ne’ebé esklaresidu.  
c)     Defende opiniaun oi-oin, hodi asegura kapasidade espresaun husi opiniaun ne’ebé la hanesan no respeitu ba diversidade kulturál, relijioza no étnika sidadaun sira nian. 
d)    Hala’o sira-nia profisaun ho independénsia no izensaun, la iha interese seluk nébe asliu hodi fó esklaresimentu ne’ebé loos ba públiku.
e)     Kumpri nafatin direitu personalidade sidadaun sira nian hodi fó protesaun ba sira-nia onra, dignidade no privasidade, exetu ba kazu ne’ebé relasiona lolo’os ho defeza ba interese públiku.
f)      Respeita prezunsaun inosensia ema sira ne’ebé sei iha prosesu judisiál to’o tribunál foti desizaun
g)     Hala’o ninia kna’ar ho respeitu ba prinsípiu étika profisaun nian hodi kumpri regra hirak ne’ebé maka hakerek iha Kódigu Étiku Jornalista sira nian.

Artigu 12.º
Kódigu Étika
Jornalista ho ninia organizasaun profisionál sira maka responsabiliza ba kriasaun Kódigu Étiku, ne’ebé tenke estabelese regra konduta sira atubele kesi profisionál sira hotu bainhira ezerse sira-nia atividade.

KAPÍTULU IV
EMPREZA KOMUNIKASAUN SOSIÁL

Artigu 13.º
Empreza Komunikasaun Sosiál
1.     Papel órgaun komunikasaun sosiál sira nian mak informa, eduka no entertein hodi kontribui ba sosiedade ida ne’ebé informada no opiniaun publika ida ne’ebé oioin.
2.     Kualkér sidadaun timoroan iha liberdade atu harii órgaun komunikasaun sosiál ida nu’udar sosiedade komersiál tuir lei.
3.     Estadu iha direitu atu kria órgaun sira komunikasaun sosiál servisu públiku nian, tuir lei.
4.     Rádio komunitaria sira tenke harii hosi komunidade lokál liuhusi klibur komunidade nian ida tuir sira nia karakter no regula tuir lei.
5.     Estadu no sidadaun sira iha liberdade atu harii ajénsia notísioza atu hodi habelar informasaun iha nivel nasionál no internasionál.
6.     Partidu polítiku sira labele harii órgaun komunikasaun sosiál.
7.     Ema estranjeiru, mesak ka koletivu (empreza) ne’ebé hola parte iha kapitál sosiál órgaun komunikasaun sosiál nian ida tenke respeita ba regra ne’ebé aplika ba imigrasaun nian.
8.     Orgaun komunikasaun estrangeiru ne’ebe hakarak halo distribuisaun no korespondente iha Timor-leste tenki hetan autorizasaun husi ministériu tutela.
Pareser: Presiza iha mudansa ba iha alinea 6 tanba hamosu konfuzaun.
Intrepetasaun mosu katak:
- Alinea 6 ne’e kontra liberdade harii orgaun komunikasaun sosia ne’ebe hakerek iha artigu 40 iha Konstituisaun RDTL nian.
- Alinea 6 kontradiksaun ho Artigu 2, alinea g rekonese ne’ebe ‘’ Meiu komunikasaun sosiál doutrináriu ka konfesional’’. Ne’e katak laiha problema atu partidu politiku bele hari orgaun komunikasaun sosial.
- Partidu politiku sira bele harii orgaun komunikasaun sosial maibe tenke tuir regra espesial ruma, hanesan frekwensia, komersiu, no respeita direitu fundamental sira ne’ebe maka kada sidadaun Timor-Leste tenke hetan, hanesan hakereke iha Konstituisaun RDTL.
- Kuandu mantein orijinal alinea 6 entaun tenke aumenta alinea ida tan ne’ebe bandu mos instituisaun relijioju sira hari orgaun komunikasaun sosial.

Artigu 14.º
Lisensiamentu
Órgaun komunikasaun sosiál radiofóniku no televizivu sira bele funsiona de’it tuir lisensa frekuénsia nian ne’ebé Autoridade Nacional ba Komunikasaun sira maka sei fó, ho ninia objetivu ikus mak atu asegura jestaun loloos espektru radiuelétriku nian.
Artigu 15.º
Rekizitu formál sira
1.     Órgaun komunikasaun sosiál tenke fó-sai ninia naran, na’in (sira) ninia naran no hela-fatin.
2.     Órgaun sira komunikasaun sosiál impresu nian, tenke tau mós, iha pájina dahuluk, títulu publikasaun, loron publikasaun, periodisidade no ninia folin, nomós, iha kualker pajina nia laran tenke hakerek identifikasaun nain nian, membru diresaun sira nian, responsavel editoriál sira nian, naran no hela-fatin entidade impresora nian.
3.     Programa radiofóniku ka televizivu sira tenke temi no fo sai  identifikasaun autor sira nian nune’e mos responsável editoriál no tékniku sira nia identifikasaun.
4.     Orgaun komunikasaun sosial sira iha obrigasaun atu rai material publikasaun sira hanesan audiovisual durante fulan neen nia laran.
Pareser: Presiza hasai alinea 4 iha artigu 14 tanba:
- Buat ne’e la importante
- Rajaun rai materia mos la klaru ida. Rai materia atu ba objetivu saida? Lalos ida kuandu rai materia atu ikus mai fo ba estadu. Tanba saida mak ladiak?Tuir regra normal jornalismu nian maka:
-Laiha segredu, katak kualker informasaun ne’ebe nia hetan tenke publika atu ema hotu hatene.
-Orgaun komunikasaun sosial laos fatin atu rai arkivu ba estadu, tanba nia serbisu independente tuir Kode Etika.
-Estadu bele husu kooperasaun ho orgaun komunikasaun sosial hodi hetan materia sira ne’ebe publika ona, maibe laos liu husi dalan ‘’obriga’’. Kuandu hakerek iha lei signifika estadu obriga ona orgaun komunikasaun sosial nudar ninia ain ho liman.
-Kada sidadaun iha direitu uja materia produsaun imprensa liu husi kooperasaun, laos ho lei. Tanba media ne’e orgaun independente.
Iha lia fuan seluk dehan ‘’Jornalista laos elementus intelijen estadu ka instituisaun rivada sira nian’’.


Artigu 16.º
Publisidade
1.     Habelar materiál publisitáriu sira tenke respeita, valór, prinsípiu no instituisaun fundamentál sira ne’ebé konsagra ona iha konstituisaun.
2.     Publisidade hothotu ne’ebé maka halo ka publisidade grafika, ho forma testu ka imajen ne’ebé selu tiha ona hodi publika ka transmite, tenke identifika liuhosi letra sira “PUB”.
3.     Materiál publisitáriu sira ne’ebé atu publika, labele prejudika independénsia editoriál órgaun komunikasaun sosiál ne’e rasik.

KAPÍTULU V
DIREITU RESPOSTA NO REKTIFIKASAUN
Artigu 17.º
Kondisaun efektivasaun nian
1.     Titulár ka reprezentante mak iha direitu atu hatán ka hadi’ak iha prazu loron-sanulu resin lima, hahú hosi loron publikasaun ka transmisaun ba konteúdu ne’ebé atu hetan resposta ka rektifikasaun nian.
2.     Direitu ba hatán ka hadia fila-fali kumpri ona bainhira hetan konkordánsia hosi titular ka ninia reprezentante, bainhira órgaun komunikasaun sosiál korrije ka esklarese ona konteúdu ne’ebé sai kestaun.
3.     Testu resposta ka rektifikasaun nian ne’ebé identifika ona tenke hato’o ba responsável másimu órgaun komunikasaun sosiál nian.
4.     Testu resposta sei la simu bainhira:
a)     Ko’alia kona-ba asuntu seluk;
b)    Halai-sees hosi limite espasu ka tempu konteúdu nian ne’ebé hamosu resposta;
c)     Iha liafuan hirak ne’ebé ofende kualkér ema ka entidade ida.
5.     Responsável editoriál órgaun komunikasaun sosiál maka bele halo justifikasaun ho razaun forte ba rekuza ne’e no tenke fo hatene ba titulár direitu nian iha loron tuirmai, hafoin simu testu resposta nian.
6.     Testu resposta ka rektifikasaun nian tenke publika ka transmite iha edisaun tuirmai, loron maksimuk nian, hodi tuir kritériu hanesan ho vizibilidade konteudu nian ne’ebé maka hamosu  resposta ne’e.
7.     Rekuza sein fundamentu bainhira ezerse direitu resposta, nian sai nudar kontra ordenasaun ne’ebe bele hetan sansaun tuir alínea f) husi artigu 20.

KAPÍTULU VI
FORMA SIRA RESPONSABILIDADE NIAN
Artigu 18.º
Forma sira responsabilidade nian
Kona-ba interese no valór sira lei proteje ne’ebé hetan violasaun liuhusi imprensa, ninia autor sira maka sei hatán tuir responsabilidade sivil no kriminál.
Pareser: Presiza hadia.  Bele muda ba: ‘’Kona-ba interese no valór sira lei proteje ne’ebé hetan violasaun liuhusi imprensa, ninia autor sira maka sei hatán tuir responsabilidade sivil’’.
Presiza hasai lia fuan ‘’krime’’ tanba tuir lei  TL nian katak defamasaun la tama ba Kodigu Krime, maibe Kodigu Sivil.


Artigu 19
Responsabilidade sivil
1.     Sairesponsável ho forma hanesan ba prejuizu ne’ebé hetan tamba kazu sira iha publikasaun ba testu, lian ka imajen makAutór, Diretór ka ninia substitute legál no empreza ka órgaun komunikasaun social;
2.     Direitu ba indemnizasaun ba prejuizusira ne’ebé maka hetan liu hus iimprensa durasaun sei hotu bainhira la halo keixa liu ona tinan tolu hahú hosi loron publikasauntuirhakerekihaartigu 432 husiKódiguSivil.  

Artigu 20.º
Kontra-ordenasaunsira
1.     Bainhira viola dispozisaunsiraiha lei idane’e, ne’ebé la sai nu’udar responsabilidade kriminál, hafoin Konsellu Imprensa uza mekanismu hototu kona-ba mediasaun nian maibé la konsegerezolve, sei hetan pena husi entidade kompetente hanesan tuir mai:
a)     Hosi $. 250 to’o $ 1000 USD bainhira la kumpri regra hirak iha artigu 8 no. 1
b)    Hosi $. 250 to’o 500 USD bainhira la kumpri regra hirak iha artigu 9
c)     Hosi $. 500 to’o $. 1500 USD bainhira la kumpri regra hirak iha artigu 11.
d)    Hosi $. 1000 to’o $. 2500 USD bainhira la kumpri regra hirak iha artigu 15 no. 2 no 4.
e)     Hosi $. 5000 to’o $. 25000 USD bainhira la kumpri regra hirak iha artigu 16.º.
f)      Hosi $. 2500 to’o 10.000 USD bainhira la kumpri regra hirak iha artigu 17.º no. 7

2.     Repartisaun reseita hosi multa sira ne’ebé refere iha alínea sira hosi numeru uluk sei determina iha diploma hamutuk hosi Ministériu Finansa no Ministériu ne’ebé tutela ba área komunikasaun sosiál.
Pareser:
– Mosu konfuzaun iha artigu ida ne’e tanba:
- Artigu ne’e la klaru tanba la esplika klaru orgaun ne’ebe maka iha poder hodi konsidera iha violasaun liu husi imprensa. Tribunal, Governu ka Konselu Imprensa mak foti desizaun?
Karik Konselu Imprensa, entaun ne’e lalos tanba nia laos tribunal ba media. Mas la hatene los oinsa governu TL nia intensaun harii Konselu Imprensa ne’e.
- Nusa maka liga fali asuntu ida ne’e ba Ministeriu Financas no Ministeriu nebe tutela ba area komunikasaun sosial? Presiza esplika didiak.

Artigu 21
Atentadu ba liberdade informasaun nian
1.     Ema ne’ebé mak impede hala’o aktividade jornalistika sei hetan pena prizaun to’o tinan rua ka selu multa.
2.     Funsionáriu públiku ka ajente Estadu nian, ne’ebé komete atentadu hasoru liberdade imprensa sei hetan pena prizaun to’o tinan tolu ka selu multa.
3.     Ema ne’ebé maka halo tentativa de’it mós sei hetan pena.
4.  Responsabilizasaun kriminál infraktór nian la prejudika direitu indemnizasaun, tuir rejime jerál responsabilidade sivil nian.

KAPÍTULU VII
KonselLU Imprensa
Artigu 22.º
Kompozisaun no kompeténsia sira
1.     Konsellu Imprensa ne’e entidade administrativa independente ida ne’ebé ninia misaun maka defende direitu ba informasaun no liberdade espresaun, define ninia atividade sira sein kualkér diretrís ka orientasaun sira hosi podér polítiku, tuir Konstituisaun haruka.
2.     Konsellu Imprensa kompostu hosi membru  na’in hitune’ebé hili hanesan tuirmai:
a)     Jornalista na’in tolu ne’ebé hili hosi organizasaun legál jornalista Timor-Leste nian;
b)    Reprezentante proprietáriu órgaun komunikasaun sosiál na’in rua ne’ebé sira rasik maka hili;
c)     Figura públika na’in rua, ne’ebé iha esperiénsia kona-ba dezenvolvimentu komunikasaun sosiál no ninia perkursu profisionál ne’ebé garante ezersísiu kargu ne’e ho espíritu protesaun ba liberdade imprensa, ne’ebé hili hosi organizasaun sira jornalista nian no nain ba media sira.
3.     Membru  Konsellu Imprensa na’in hitu ne’e maka sei hili rasik entre sira na’in ida sai nu’udar Prezidente.
4.     Mandatu ba kada Membru Konsellu Imprensa nian iha durasaun tinan haat, ne’ebé sei bele renova dala ida de’it.
5.     Konsellu Imprensa tenke hala’o knaar hirak tuirmai ne’e:
a)     Proteje liberdade imprensa hosi kualkér influénsia individuu, grupu ka interese polítiku no ekonómiku;
b)    Rekoñese no superviziona jornalista no órgaun komunikasaun sosiál hothotu hodi kumpri kodigu etika nian;
c)     Mantein aktualizada kona-ba baze dadus ida ba empreza komunikasaun sosiál, organizasaun jornalista sira nian no jornalista sira ne’ebé sei hala’o hela servisu;
d)    Rekoñese estatutu profisionál jornalista sira nian ne’ebé órgaun komunikasaun sosiál sira hatudu tuir artigu 7.º lei ida ne’e nian;
e)     Sai árbitru, mediadór no rezolve disputa sira ne’ebé mosu tanba rezultadu husi atividade jornalístika, ba iha relasaun entre sidadaun sira, organizasaun sira, órgaun Estadu no órgaun sira komunikasaun sosiál nian;
f)      Fo pareser bainhira Tribunal konsidera katak presiza dunik opiniaun espesializada husi Konsellu Imprensa atuhodi rezolve litijiu sira ne’ebé mosu hosi aktividade jornalistika.
g)     Promove komunikasaun entre atividade komunikasaun sosiál, sosiedade no órgaun sira Estadu nian;
h)    Apoia organizasaun jornalista sira nian ba iha dezenvolvimentu kompetensia profisionál, teknika no intelektual jornalista sira nian liu hosi hala’o izame aptidaun dala rua iha tinan ida;
6.     Finansiamentu ba Konsellu Imprensa nian asegura husi dotasaun Orsamentu Jerál Estadu no mos reseita rasik.
7.     Orsamentu ne’ebé fó, iha tempu ne’ebé de’it, labele afeta ba independénsia Konsellu Imprensa nian.

KAPÍTULU VIII
DISPOZISAUN TRANZITÓRIA NO FINÁL SIRA
Artigu 23.º
Direitu anteriór sira
1.     Ba Jornalista sira ne’ebé hala’o tiha ona knar iha órgaun komunikasaun sosiál ne’ebe liu ona tinan 6 sei la aplika kritériu hirak ne’ebé hatuur iha artigu 6.º no 7º.
2.     Tuir númeru ida uluk, órgaun komunikasaun sosiál sira tenke asegura katak entrega duni ba jornalista idaidak ninia títulu identifikasaun rasik no sira labele tuir períodu estájiu profisionál ida.

Artigu 24.º
Rejime tranzisaun nian
1.     Kualkér órgaun komunikasaun sosiál ne’ebé maka la kumpri númeru 2 no 4 hosi artigu 13.o, bainhira Lei ne’e tama iha vigór, sei iha períodu tinan ida, hafoin loron ne’e atuhodi konklui prosesu regularizasaun ba ninia situasaun iha entidade públika kompetente sira-nia oin.
2.     Orgaun komunikasaun sosiál sira ne’ebé maka la kumpri artigu 14.0, bainhira Lei ne’e tama iha vigór, sei iha períodu tinan ida, hafoin loron ne’e atubele hala’o ninia pedidu regularizasaun.
3.     Orgaun komunikasaun sosiál sira ne’ebé maka la kumpri artigu 15.0, bainhira Lei ne’e tama iha vigór, sei iha períodu loron-sianulu, hafoin loron ne’e, atubele kumpri rekezitu formál sira ne’ebé fó-sai.
4.     To’o tama iha vigor ba Dkreto-Lei previstu iha artigu tuirmai no hahu funsiona Konsellu Imprensa, membru governu ne’ebe tutela ba Komunikasaun Sosial sei ezerse funsaun tranzitoriu sira ne’ebe fo ba nia.

Artigu 25.º
Regulamentasaun
1.     Estatutu Konsellu Imprensa nian tenke aprova, tuir Dekretu-Lei, iha prazu loron-sianulu, hahú hosi lei ne’e tama iha vigór.
2.     Estatutu Konsellu Imprensa tenke defini forma rekoñesimentu nian hosi organizasaun jornalista ho kapasidade atubele partisipa iha nomeasaun membru na’in-tolu ne’ebé maka sei tama ba Konsellu ne’e rasik.
3.     Regulamentasaun sira seluk hosi lei ida ne’e sei aprova ho Dekretu Governu nian.

Artigu 26.º
Tama iha vigór
Lei ida ne’e tama iha vigór hafoin loron-tolunulu hosi ninia publikasaun.
Aprova iha Parlamentu Nasionál (...).
O Presidente do Parlamento Nacional

__________________________________
Promulga iha loron  (…)
Publika husi.
O Prezidente Repúblika,

____________________________________
Taur Matan Ruak

Experiência de Hawthorne
.
A experiência de Hawthorne foi realizada em 1927, pelo Conselho Nacional de Pesquisas dos Estados Unidos (National Research Council), em uma fábrica da Western Electric Company, situada em Chicago, no bairro de Hawthorne e sua finalidade era determinar a relação entre a intensidade da iluminação e a eficiência dos operários medida através da produção. A experiência foi coordenada por Elton Mayo e colaboradores, e estendeu-se à fadiga, acidentes no trabalho, rotatividade do pessoal (turnover) e ao efeito das condições de trabalho sobre a produtividade do pessoal.[1]
Objetivo
A direção da fábrica de Western Electric, situada no bairro Hawthorne da cidade de Chicago, Condado de Cook, estado de Illinois, contratou uma equipe de Harvard (Elton Mayo- médico especializado em psicopatologia e Fritz Roethlisberger) para conduzir experimentos relacionando produtividade e condições fisicas de trabalho. Nessa fábrica havia um grande departamento onde moças montavam relés de telefone. A tese era que aumentando a luminosidade, a produtividade também aumentaria. A Western Electric fabrica equipamentos e componentes telefônicos. Na época, valorizava o bem-estar dos operários, mantendo salários satisfatórios e boas condições de trabalho. A empresa não estava interessada em aumentar a produção, mas em conhecer melhor seus empregados.
1ª Fase - Os Estudos da Iluminação
Para analisar o efeito da iluminação sobre o rendimento dos operários, foram escolhidos dois grupos que faziam o mesmo trabalho e em condições idênticas: um grupo de observação trabalhava sobre intensidade de luz variável, enquanto o grupo de controle tinha intensidade constante. Curiosamente, no grupo experimental e no grupo de controle, registrou-se um aumento na produtividade. Os pesquisadores não conseguiram provar a existência de qualquer relação simples entre a intensidade de iluminação e o ritmo de produção. Reduziu-se a iluminação na sala experimental. Esperava-se uma queda na produção, mas o resultado foi o oposto, a produção na verdade aumentou. Comprovou-se a preponderância do fator psicológico sobre o fator fisiológico: a eficiência dos operários é afetada por condições psicológicas. Reconhecendo que o fator psicológico influenciava no resultado da pesquisa, os pesquisadores pretenderam elimina-lo da experiência, por considera-lo inoportuno, razão pela qual a experiência prolongou-se até 1932, quando foi suspensa em razão da crise econômica de 1929. A conclusão (que ficou conhecida como experiência de Hawthorne) é que o aumento da produtividade não estava relacionado com a intensidade da luz, mas sim com a atenção que estava sendo dada às pessoas.

2ª Fase - Sala de montagem de relés
Começou em 1927. Foi criado um grupo de observação: cinco moças montavam os relés, enquanto uma sexta fornecia as peças para abastecer o trabalho. A sala de provas era separada do departamento (onde estava o grupo de controle) por uma divisão de madeira. O equipamento de trabalho era idêntico ao utilizado no departamento, apenas incluindo um plano inclinado com um contador de peças que marcava a produção em uma fita perfurada. A produção foi o índice de comparação entre o grupo experimental (sujeito a mudanças nas condições de trabalho) e o grupo controle (trabalho em condições constantes). O grupo experimental tinha um supervisor, como no grupo de controle, além de um observador que permanecia na sala. Elas foram convidadas para participar na pesquisa e esclarecidas quanto aos seus objetivos: determinar o efeito de certas mudanças nas condições de trabalho (período de descanso, lanches, redução no horário de trabalho etc.). Eram informadas dos resultados e as modificações eram antes submetidas a sua aprovação. A pesquisa foi dividida em 12 períodos.[2] .
  • 1° período: Durou duas semanas. Foi estabelecida a capacidade produtiva em condições normais de trabalho (2.400 unidades semanais por moça) que passou a ser comparada com os demais períodos.
  • 2° período: Durou cinco semanas. O grupo experimental foi isolado na sala de provas, mantendo-se as condições e o horário de trabalho normais e medindo-se o ritmo de produção. Serviu para verificar o efeito da mudança de local de trabalho.
  • 3° período: Modificou-se o sistema de pagamento. No grupo de controle havia o pagamento por tarefas em grupo. Os grupos eram numerosos (mais de cem moças), as variações de produção de cada moça eram diluídas na produção e não refletiam no salário individual. Separou-se o pagamento do grupo experimental e, como ele era pequeno, os esforços individuais repercutiam diretamente no salário. Esse período durou oito semanas. Verificou-se aumento de produção.
  • 4° período: Início da introdução de mudanças no trabalho: um intervalo de cinco minutos de descanso no período da manhã e outro igual no período da tarde. Verificou-se novo aumento na produção.
  • 5° período: Os intervalos de descanso foram aumentados para dez minutos cada, verificando-se novo aumento de produção.
  • 6° período: Introduziram-se três intervalos de cinco minutos na manhã e três à tarde. A produção não aumentou e houve quebra no ritmo de trabalho.
  • 7° período: Voltou-se a dois intervalos de dez minutos, em cada período, servindo-se um lanche leve. A produção aumentou novamente.
  • 8° período: O grupo experimental passou a trabalhar até às 16h30min e não até às 17 horas, como o grupo de controle. Houve acentuado aumento na produção.
  • 9° período: O grupo passou a trabalhar até às 16 horas. A produção permaneceu estacionária.
  • 10° período: O grupo experimental voltou a trabalhar até às 17 horas. A produção aumentou bastante.
  • 11° período: Estabeleceu-se a semana de cinco dias, com sábado livre. A produção diária do grupo experimental continuou a subir.
  • 12° período: Voltou-se às mesmas condições do 3° período, tirando-se todos os benefícios dados, com a aceitação das moças. Esse período durou 12 semanas. Inesperadamente a produção atingiu um índice jamais alcançado anteriormente (3.000 unidades semanais por moça).
Conclusão dessa fase
  • As moças gostavam de trabalhar na sala de provas porque era divertido e a supervisão branda (ao contrário da supervisão de controle rígido na sala de montagem) permitia trabalhar com liberdade e menor ansiedade;
  • Havia um ambiente amistoso e sem pressões, na qual a conversa era permitida, o que aumentava a satisfação no trabalho;
  • Não havia temor ao supervisor, pois este funcionava como orientador;
  • Houve um desenvolvimento social do grupo experimental. As moças faziam amizades entre si e tornaram-se uma equipe;
  • O grupo desenvolveu objetivos comuns, como o de aumentar o ritmo de produção, embora fosse solicitado trabalhar normalmente.
3ª Fase - O programa de entrevistas
Os pesquisadores, fixados no estudo das relações humanas no trabalho, verificaram que, no grupo de controle, as moças consideravam humilhante a supervisão vigilante e constrangedora. Assim, em 1928 iniciou-se o Programa de Entrevistas (Interviewing Program) com os empregados para conhecer suas atitudes e sentimentos, ouvir suas opiniões quanto ao trabalho e tratamento que recebiam, bem como ouvir sugestões a respeito do treinamento dos supervisores. O programa obteve sucesso. Foi, então, criada a Divisão de Pesquisas Industriais para ampliar o Programa de Entrevistas. Entre 1928 e 1930 foram entrevistados cerca de 21.126 empregados. Em 1931 adotou-se a técnica da entrevista não diretiva, onde o operário pode falar livremente, sem que o entrevistador desvie o assunto ou tente impor um roteiro prévio. O Programa de Entrevista revelou a existência da Organização Informal dos Operários a fim de se protegerem das ameaças da Administração. Nela, os operários se mantêm unidos através de laços de lealdade
4ª Fase - Sala de montagem de terminais
Para analisar a relação entre a Organização Informal dos Operários e a Organização Formal da Fábrica, foi escolhido um grupo experimental para trabalhar em uma sala especial com condições de trabalho idênticas às do departamento. Um observador ficava dentro da sala e um entrevistador fora entrevistando o grupo. O sistema de pagamento era baseado na produção do grupo. O salário só poderia ser maior se a produção total aumentasse. O observador pôde notar que os operários dentro da sala usavam uma porção de artimanhas – logo que os operários montavam o que julgavam ser a sua produção normal, reduziam seu ritmo de trabalho. Os operários passaram a apresentar certa uniformidade de sentimentos e solidariedade grupal. O grupo desenvolveu métodos para assegurar suas atitudes, considerando delator o membro que prejudicasse algum companheiro e pressionando os mais rápidos para estabilizarem sua produção por meio de punições simbólicas.
Conclusões da Experiência de Hawthorne
Nível de Produção é Resultante da Integração Social
 nível husi  produsaun la determina tuir kapacidade física ou fisiológica husi empregado sira   (ho afirmasaun husi  Teoria Clássica), mas por normas sociais e expectativas grupais. É a capacidade social do trabalhador que determina o seu nível de competência e eficiência e não sua capacidade de executar movimentos eficientes dentro do tempo estabelecido. Quanto maior a integração social do grupo, maior a disposição para trabalh.
Comportamento Social dos Empregados
Os trabalhadores não agem ou reagem isoladamente como indivíduos, mas como membros de grupos. Portanto, a administração não pode tratar os empregados um a um, mas sim como membros de grupos e sujeitos às influências sociais desses grupos. A Teoria das Relações Humanas contrapõe o comportamento social do empregado ao comportamento do tipo máquina, proposto pela Teoria Clássica.
Recompensas e Sanções Sociais
Os precursores da Administração Científica, baseados no conceito de homo economicus, pelo qual o homem é motivado e incentivado por estímulos salariais, elaboravam planos de incentivo salarial, para elevar a eficiência e baixar os custos operacionais. Para a Teoria das Relações Humanas, a motivação econômica é secundária na determinação do rendimento do trabalhador. Para ela, as pessoas são motivadas pela necessidade de reconhecimento, de aprovação social e participação nas atividades dos grupos sociais nos quais convivem. Daí o conceito de homem social
Grupos Informais
Enquanto os clássicos se preocupavam com aspectos formais da organização como autoridade, responsabilidade, especialização, estudos de tempos e movimentos, princípios gerais de Administração, departamentalização etc., os autores humanistas se concentravam nos aspectos informais da organização como grupos informais, comportamento social dos empregados, crenças, atitude e expectativa, motivação etc. A empresa passou a ser visualizada como uma organização social composta de grupos sociais informais. Esses definem suas regras de comportamento, formas de recompensas ou sanções sociais, objetivos, escala de valores sociais, crenças e expectativas que cada participante vai assimilando e integrando em suas atitudes e comportamento.
Relações Humanas
As relações humanas são as ações e atitudes desenvolvidas a partir dos contatos entre pessoas e grupos. Cada pessoa possui uma personalidade própria e diferenciada que influi no comportamento e atitudes das outras com quem mantém contato. A compreensão das relações humanas permite ao administrador melhores resultados de seus subordinados e a criação de uma atmosfera na qual cada pessoa é encorajada a exprimir-se de forma livre e sadia.
Importância do Conteúdo do Cargo
A especialização não é a maneira mais eficiente de divisão de trabalho.Trabalhos simples e repetitivos tornam-se monótonos e maçantes afetando negativamente a atitude do trabalhador e reduzindo a sua satisfação e eficiência.
Ênfase nos Aspectos Emocionais
Os elementos emocionais não planejados e irracionais do comportamento humano merecem atenção especial da Teoria das Relações Humanas. Daí a denominação de sociólogos da organização aos autores humanistas.
Críticas ao Experimento
Recentemente a Experiência de Hawthorne tem sido revista e criticada no seu aspecto metodológico. Em 1998 um artigo[6] do New York Times apontou que somente cinco funcionárias participaram da experiência e duas foram substituídas. Além disto, dois economistas da Universidade de Chicago, Steven Levitt e John List, refizeram uma análise usando econometria [7] e não encontraram ligação entre a produtividade e a luminosidade.
1- Ingenuidade e romantismo.
2- Paternalismo tutorial.
3- Negação do conflito de interesses que é parte das relações de trabalho.
4- Investigações voltadas pra a organização, excluindo a influência do ambiente.
5- Exaltação do empirismo, a observação e o mero descobrimento dos fatos.

Referências
  1. *Mayo, Elton. The human problems of an industrial civilization. New York: The Macmillan Company, 1933.
  2. *Chiavenato, Idalberto. Introdução à teoria geral da administração. 3ª ed. São Paulo: McGraw-Hill do Brasil, 1983.
  3. *Escola das Relações Humanas Núcleo de Estudos e Tecnologias em Gestão Pública - Universidade Federal do Rio Grande do Sul
  4. *Roethlisberger, F.J. & W.J. Dickson. Management and the worker. Cambridge, Mass: Harvard University Press, 1939.
  5. * The Economist. Questioning the Hawthorne effect. Visitado em 19-4-2010
  6. * Artigo do New York Times sobre os estudos de Hawthorne
  7. [http://www.economist.com/finance/displaystory.cfm?story_id=13788427/ *Análise feita com econometria por Steven Levit e
  

Tidak ada komentar:

Posting Komentar