OROS :
09/08/2013
1. Leo (21 Juli-21 Agustus)
sorte : koko atu rezolve problema ruma ho emosaun tanba ita-boot dalruma uza ida ne’e.
sorte : koko atu rezolve problema ruma ho emosaun tanba ita-boot dalruma uza ida ne’e.
Saúde : sempre dukur hela de’it
Finanseiru : osan sai mak boot liu
Domin : perspetiva ita-boot nian menus
loos
Personalidade : ita-boot kontente
wainhira tau ibun ba ema seluk.
2. Libra (23
September - 22 Oktober)
sorte : labele haluha atu deskansa ita-boot nia hanoin ho isin
sorte : labele haluha atu deskansa ita-boot nia hanoin ho isin
Saúde : labele haluha atu deskansa
Finanseiru : oke
Domin : kunese malu diak liu ona
Personalidade : ita-boot lagosta ema
seluk atu hatene aspetu-aspetu nbe mak hamosu ita-boot nia pontu fraku
3. Scorpio (23
Oktober - 22 November)
sorte : etu sai ona sasor, liafuan ne’e mak babain ema dehan katak se wainhira ita-boot halo ona buat ida mak laiha pozitivu ba ita-boot maka ida ne’e sai hanesan liafuan ne’e.
sorte : etu sai ona sasor, liafuan ne’e mak babain ema dehan katak se wainhira ita-boot halo ona buat ida mak laiha pozitivu ba ita-boot maka ida ne’e sai hanesan liafuan ne’e.
Saude : ladun fit
Finanseiru : naton ona atu uza
Domin : koko atu konese nia klean liu tan
Personalidade : se sente emosaun ona
koko atu hadia fila
4. Sagitarius (23 November - 20 Desember)
sorte : ita-boot sadar katak buat hotu nbe ita-boot halo la perfeitu hotu.
sorte : ita-boot sadar katak buat hotu nbe ita-boot halo la perfeitu hotu.
Saude :
menus ona han minya barak
Domin : iha sinal balun hatudu buat nbe ladiak entre
ita-boot nai2
Personalidade : la sala wainhira ita-boot mantein
ita-boot nia hanoin, labele pasrah ho situasaun ne’e.
5.
Capricorn (21 Desember - 19 Januari)
sorte : traballu bele bou hamutuk, maibe ne’e laos atu focus ba trabllu hirak ne’e, maibe ita-boot tenki apoiu mos ho ema seluk.
saúde : Fit.
finanseiru : gosta kompras
sorte : traballu bele bou hamutuk, maibe ne’e laos atu focus ba trabllu hirak ne’e, maibe ita-boot tenki apoiu mos ho ema seluk.
saúde : Fit.
finanseiru : gosta kompras
Domin : par duni
Personalidade : antuziasmu duni atu ajuda ema seluk,
iha tempu nbe ita-boot hetan susar
6. Aquarius (20 Januari - 18 Februari)
sorte : iha ema balun nbe halo ita-boot la gosta loos nia atitude maibe koko atu labele hamosu emosaun.
sorte : iha ema balun nbe halo ita-boot la gosta loos nia atitude maibe koko atu labele hamosu emosaun.
Saude : sente preukupadu uituan
Finanseiru : laiha valor ba osan nbe sai
Domin : halo BT
Personalidade : jiwa lideransa ita-boot
nian ne’e, halo tiha ba buat nbe mak pozitifu laos atu hatauk fali ema seluk.
7. Pisces (19
Februari - 20 Maret)
sorte : labele ko’alia demais saida mak ema seluk sente hanesan mos saida mak ita-boot sente.
sorte : labele ko’alia demais saida mak ema seluk sente hanesan mos saida mak ita-boot sente.
Saude : se sente koleh di’ak liu lalika
obriga
Finanseiru : diak hela
Domin : se dook karik, ne’e laos
signifika lakon komunikasaun lho.
Personalidade : se ita-boot atu diverte
ema seluk karik labele hasai liafuan nbe mak laiha moral.
8. Aries (21 Maret
- 20 April)
sorte : tanba de’it ema nbe lagosta ema seluk ita-boot mos kontinua sente an ba buat nbe mak lavale.
sorte : tanba de’it ema nbe lagosta ema seluk ita-boot mos kontinua sente an ba buat nbe mak lavale.
Saúde : labele adia fali ajenda
ginanstiku nian
Finanseiru : tempu ona atu rai osan
Domin : ikus mai sempre mosu romantiku
Personalidade : se ita-boot la kalma
karik lbele tau sala ba ema seluk maibe koko atu hakalma ita-boot nia an rasik.
9. Taurus (21 April - 20 Mei)
sorte : iha oportunidade atu hetan osan ekstra nian
sorte : iha oportunidade atu hetan osan ekstra nian
Saúde : diak uituan ona
Finanseiru : tenki matenek atu poupa
Domin : depende ba ita-boot nai rua.
Personalidade : dalaruma ita-boot rasik
lagosta atu onestu ba ema seluk.
10. Gemini (21 Mei
- 20 Juni)
sorte : se ita-boot hakarak atu hadia fali relasaun entre ita-boot ho ita-boot nia amigos ka pares ita-boot nian, tempu ona atu hadia.
sorte : se ita-boot hakarak atu hadia fali relasaun entre ita-boot ho ita-boot nia amigos ka pares ita-boot nian, tempu ona atu hadia.
Saúde : koleh naton de’it.
Finanseiru : koko atu poupa tan uituan
Domin : bele diak liu tan
Personalidade : atu hamoris fali amigos
sira koko atu halao ho diskusaun ho ema nbe ita-boot tau fiar.
11. Cancer (21
Juni- 20 Juli)
sorte : loron ohin, ita-boot laiha preukupasaun ba buat ida tanba buat hotu kompletu ona.
sorte : loron ohin, ita-boot laiha preukupasaun ba buat ida tanba buat hotu kompletu ona.
Saúde : naton ona
Finanseiru : diak
Domin : malu-malu kucing
Personalidade : se ita-boot hakarak muda
jeitu nbe sei hanesan labarik, ita-boot iha potensia boot atu halo ida ne’e
12. Virgo
Sorte : ladun satisfeito ho serbisu
parseiru nian
Saúde : labele han liu oras
Finanseiru : iha bonus
Domin : hadomi nia laos hadomi rikeza
Personalidade : moris ne’e nakonu ho buat oin-oin, no saida mak
mosu hasoru ba saida mak ita-boot iha.
loron
19, fulan-novembru
Lei komunikasaun
Sosiál nian
Konsidera katak, direitu ba informasaun, liberdade espresaun no imprensa
sai fundamentál atu hodi hametin demokrasia, nune’e Estadu Timor-Leste
prepara-an atu hametin setór komunikasaun sosiál nian.
Iha kontestu ne’e,
Lei ida ne’e, nu’udar dahuluk ba Timor-Leste, livre no independente, kona-ba
defeza ba liberdade imprensa no regulasaun média nian, defende direitu sidadaun
nian atu ezerse liberdade tomak bainhira ko’alia no hanoin no atu garante ba
profisionál informasaun nian sira sijilu profisionál no salvaguarda ninia
independénsia.
Hanesan ne’e, sai
importante hodi limita ho lei ba forma sira atu ezersísiu ba liberdade hirak
ne’e bele regula tuir lei, hodi asegura
ninia konkretizasaun.
Dispozisaun kona-ba
regra hirak atu ezerse (hala’o) direitu ba informasaun no liberdade atu ko’alia
no liberdade ba meius komunikasaun sira sai fundamentál, la’ós de’it atu kumpri
buat hirak lei-inan haruka, ne’ebé hakerek ona iha artigu 40 no 41, maibé mós,
ikusmai, atu asegura harii Estadu ida tuir direitu demokrátiku.
Lei ida ne’e hakarak
asegura liberdade imprensa, hodi promove ekilíbriu ne’ebé presiza entre
ezersísiu liberdade fundamentál ida ne’e nian ho mós direitu no valór sira
seluk ne’ebé proteje ona iha konstituisaun.
Kapítulu ualu hosi
diploma ida ne’e nian buka atu regula bainhira jornalista no
órgaun-komunikasaun sosiál sira hala’o
atividade jornalístika iha rai laran. Estrutura sistema nian halo tuir regra
hirak ne’ebé hakerek ona iha aneksu úniku ba lei ida ne’e.
Importante liu mak
atu ema profisionál sira ne’ebé tenke preparadu ona no tuir étika sai nu’udar
ema responsável atu informa ba públiku, liuhusi dalan ida tuir realidade no
imparsiál, hodi haree liu ba ezersísiu sidadania ativa no esklaresida hosi
parte populasaun nian.
Bainhira admite
katak kapitál estranjeiru bele kontribui ba finansiamentu setór komunikasaun
sosiál nian, sei konsidera mós nesesidade atu limita ninia partisipasaun,
atuhodi asegura kontrolu nasionál órgaun sira komunikasaun nasionál nian, nune’e
mós interese nasionál ne’ebé atu proteje, tuir artigu 140.o hosi
Konstituisaun Repúblika, tanba liuhosi dalan ne’e bele, garante katak, konteúdu
informativu no edukativu sira hotu barakliu sai nu’udar nesesidade nasionál,
promove, identidade nasionál, afirma no valoriza personalidade povu timoroan no
ninia patrimóniu kulturál. Hosi sorin seluk, tau limitasaun sira tanba razaun
seguransa Estadu nian no atuhodi defende no garante soberania país ne’e nian
bainhira iha podér influénsia komunikasaun sosiál nian, ho baze ba artigu 6.o
, alínea a), hosi Konstituisaun Repúblika.
Liuhusi lei ida
ne’e, hakarak atu kria mekanizmu hodi regula no rezolve konflitu sira ne’ebé
mosu husi relasaun entre órgaun komunikasaun sosiál nian sira ho sidadaun sira
no mós sosiedade.
Entidade
administrativa ida independente, ne’ebé atu harii liuhusi Dekretu-Lei no
hanaran Konsellu Imprensa, mak asegura atu ema kumpri Lei ida ne’e, hanesan atu
kumpri direitu no devér jornalista sira nian, nune’e mós atu kumpri prinsípiu
etika atividade jornalistika nian.
Ikusmai, determina
sansaun hirak ne’ebé kontra kualkér aktu ne’ebé prejudika direitu ba
informasaun.
Nune’e, Parlamentu Nasionál
dekreta, tuir n.u 1 hosi artigu 95 Konstituisaun Repúblika nian, atu
bele sai nu’udar lei, hanesan tuirmai:
KAPÍTULU
I
DISPOZISAUN
JERÁL SIRA
Artigu 1.u
Objetu
Lei ne’e nia objetu maka garante, proteje no regula jornalista
sira hala’o liberdade informasaun, imprensa no meius komunikasaun sosiál nian
sira.
Artigu 2.u
Definisaun
sira
Ba intensaun Lei ida ne’e nian hakarak dehan:
a)
“Atividade jornalístika”,
hanesan atividade atu buka hatene, halibur, hili, tratamentu no fó informasaun,
liuhosi hakerek, lian ka imajen, ba ema hotu-hotu, liuhusi órgaun komunikasaun
sosiál sira;
b)
Ajénsia notísia sira nian”, nu’udar empreza
espesializada hodi habelar notísia ba órgaun komunikasaun sosiál sira;
c)
“Sensura”, katak hasai ho forsa informasaun
ne’ebé atu publika ka tranzmite, inklui tentativa, nune’e mós obriga
konteúdu sira ba órgaun sira
komunikasaun sosiál nian;
d)
“Kódigu Étika Jornalista sira nian”, nu’udar regra lubun
ida ne’ebé aplika ba profisaun;
e)
“Komunikasaun sosiál” katak, fó-sai informasaun
liuhosi hakerek, lian no imajen ba públiku la haree ba ninia forma reprodusaun
no divulgasaun nian;
f)
“Direitu retifikasaun nian” katak, direitu kada
pesoa singular ka koletiva atu haree notísia ne’ebé hadi’a tiha ona hodi
fó-sai ka transmite faktu ne’ebé laloos kona-ba nia;
g)
“Direitu atu hatán” katak, direitu ba kada pesoa
singulár ka koletiva, hodi publika ka tranzmite resposta ba konteúdu ida ne’ebé
fó-sai faktu ne’ebé ofende ninia onra, naran di’ak, reputasaun ka imajen;
h)
“Imprensa”, maka komunikasaun sosiál;
i)
“Jornalista” katak, profisionál ne’ebé hala’o
atividade prinsipál maka jornalizmu;
j)
‘“Meiu komunikasaun sosiál nian”, nu’udar
veíkulu atubele loro-loron fó sai atividade jornalistika liuhusi surat-tahan ka
eletrónika;
k)
“Organizasaun jornalista sira nian”, nu’udar ema
koletiva ne’ebé harii hanesan asosiasaun, ne’ebé halibur profisionál komunikasaun
sosiál sira ho objetivu hirak ne’ebé lahanesan ho organizasaun sindikál sira
nian;
l)
“Órgaun
komunikasaun sosiál”, nu’udar pesoa koletiva, públika ka privada, ne’ebé hala’o
atividade jornalistiku.
Artigu 3.u
Kna’ar Komunikasaun
Sosiál nian
- Komunikasaun sosiál iha kna’ar sira hanesan
tuirmai ne’e:
a)
Kontribui ba formasaun opiniaun públika no
edukasaun sívika sidadaun sira nian;
b)
Promove demokrasia;
c)
Fó-sai informasaun no notísia sira no mós
koñesimentu;
d)
Fó-sai
kultura, valór no identidade nasionál sira;
e)
Promove pás no estabilidade sosiál, armonia no
solidariedade nasionál;
f)
Defende pás no solidariedade entre povu sira.
- Nu’udar parseira dezenvolvimentu nian,
komunikasaun sosiál iha mós kna’ar hirak hanesan tuirmai:
a)
Fó motivasaun no apoiu ba polítika ekonómika no
servisu kualidade nian;
b)
Dada ajente ekonómiku sira atuhodi fó prestasaun
servisu ho di’ak;
c)
Halo sensura públika hasoru prestasaun servisu
ne’ebé la-di’ak
d)
Fó apoiu ba organizmu sira ne’ebé defende
konsumidór sira atuhodi proteje ninia asosiadu sira;
e)
Fasilita asesu ajente kulturál, ekonómiku no
sira seluk tan ba órgaun komunikasaun sosiál atuhodi fó-sai sira nia produtu no
servisu sira.
- Kna’ar hirak ne’ebé temi iha númeru ida
uluk ko’alia kona-ba asaun no omisaun hosi kualkér ajente prestadór servisu
nian, públiku ka privadu, nasionál ka estranjeiru, sein hasai kna’ar hirak
própriu órgaun komunikasaun sosiál nian.
- Estadu
bele hahú fó prémiu sira nu’udar rekoñesimentu ba servisu jornalístiku no
atividade órgaun sira komunikasaun nian ne’ebé temi liu kona-ba nia kumpri
kna’ar sira prevee ona iha artigu ida ne’e.
Artigu 4.u
Devér sira komunikasaun sosiál nian
Sai devér sira
órgaun komunikasaun sosiál nian maka:
a) Hatudu prova
lialoos informasaun nian ne’ebé fó-sai, hodi halo rekursu, nafatin bainhira
bele, ba fonte oioin ne’ebé garante versaun barak;
b)
Respeita ema nia dignidade, onra no
konsiderasaun ba ema hotu-hotu no direitu sira ema sira seluk nian;
c)
Labele halo referénsia ho diskriminasaun kona-ba
rasa, relijiaun, seksu, preferénsia ba seksu, moras, konviksaun polítika no
kondisaun sosiál;
d)
Utiliza meiu sira ne’ebé étika no tuir lei hodi
hetan notísia no informasaun ;
e)
Asegura direitu resposta no retifikasaun nian;
f)
Labele identifika vítima sira abuzu seksuál nian
no labarik sira ne’ebé komete krime ne’e;
g)
Defende interese públiku no orden demokrátika.
Artigu 5.u
Kna’ar Estadu nian
ba-iha área komunikasaun sosiál
- Sai nu’udar kna’ar Estadu nian ba-iha área
komunikasaun sosiál maka:
a)
Garante ezisténsia no funsionamentu servisu
públiku radiudifuzaun no televizaun nian;
b)
Asegura informasaun haruka-ba-mai livre no hetan
asesu livre ba informasaun sira ne’ebé fó sai.
c)
Mantein no defende pluralizmu no konkorrénsia;
d)
Fiskaliza kumprimentu ba lei no regra sira
atuhodi hala’o atividade komunikasaun sosiál nian;
e)
Kontribui ba formasaun profisionál komunikasaun
sosiál nian;
f)
Estabelese medida sira apoiu
nian ba órgaun komunikasaun sosiál privadu sira nian.
- Bele asegura servisu públiku komunikasaun
sosiál nian liuhosi kontratu konsesaun, hosi entidade públika ka privada
sira komunikasaun sosiál nian tuir rejime jurídiku ne’ebé maka bele aplika
ba aktu ida ne’e.
Artigu 6.u
Apoiu Estadu nian
Estadu
bele fó benefísiu sira ba atividade komunikasaun sosiál nian ne’ebé sai nu’udar
apoiu diretu ka indiretu liuliu maka hanesan benefísiu fiskál no deskontu ba
tarifa sira, ne’ebé fó liuhosi kritériu jerál no objetivu sira ne’ebé sei
hakerek iha lei.
KAPÍTULU II
PRINSÍPIU FUNDAMENTÁL SIRA
Artigu 7.u
Direitu ba
informasaun
Direitu ba informasaun sidadaun sira nian tenke iha garantia tuir
realidade no imparsialidade, liuhosi tau diferensa loloos entre faktu no
opiniaun sira no ho respeitu ba opiniaun oioin sira ne’ebé iha.
Artigu 8.u
Liberdade imprensa
Direitu
jornalista sira nian atu informa sei hala’o ho baze ba prerrogativa sira ne’ebé
hakerek iha Konstituisaun, hodi labele hetan interferénsia ne’ebé konsidera
kontra ninia independénsia no objetividade, liberdade kriasaun, liberdade
konsiénsia, ninia direitu atu buka no hetan sijilu profisionál no direitu atu
partisipa ba-iha orientasaun editoriál meiu komunikasaun sosiál nian ne’ebé
nia servisu ba, no labele limita nia atu kumpri devér sira deontolójiku
hosi nia profisaun.
Artigu 9.u
Liberdade atu
ko’alia
- Ema hotu iha liberdade atu ko’alia no
fó-sai sira nia hanoin liuhosi meiu komunikasaun sosiál sira.
- La-iha ema ida maka bele terik-netik ema
seluk ninia hanoin polítika, filozófika, relijioza ka seluk tan.
Artigu 10.u
Bandu halo sensura
Komunikasaun sosiál ezerse liberdade espresaun maibé la sujeita ba kualkér sensura,
autorizasaun, kausaun ka abilitasaun ida.
Artigu 11.u.
Limitasaun ba liberdade imprensa
Liberdade imprensa hetan limite sira iha direitu kona-ba onra, naran di’ak, reputasaun, privasidade no prezunsaun
inosénsia (inosente to’o
hetan kondenasaun), segredu justisa no segredu Estadu nian.
KAPÍTULU III
JORNALISTA SIRA
Artigu 12.u
Kapasidade
Bele sai jornalista sidadaun hirak ho otas boot ne’ebé goza direitu sivil
sira no iha abilitasaun, pelumenus ensinu sekundáriu.
Artigu 13.u
Hala’o profisaun
- Kondisaun atu hala’o profisaun
jornalista nian mak abilitasaun ho ninia títulu rasik, hanaran karteira profisionál, ne’ebé Konsellu Imprensa mak fó no renova.
- Governu, liuhosi dekretu-lei, aprova
regulamentu kona-ba karteira profisionál jornalista sira nian no jornalista estajiáriu sira.
- Molok atu to’o aprovasaun ba
regulamentu, tuir
refere iha artigu ida uluk, Konsellu Imprensa fó -sai dokumentu provizóriu ida.
- Iha rekoñesimentu ba títulu
profisionál sira jornalista nian ne’ebé fó-sai hosi país estranjeiru, no ema sira ne’ebé
kaer titulu sira ne’e, bele husu ba Konsellu Imprensa atu halo inskrisaun
no emite titulu ne’e no sira lalika tuir estájiu profisionál.
- Laiha órgaun
komunikasaun sosiál ida ne’ebé bele simu, ka hatan atu hala’o servisu ho nia hanesan jornalista,
ema ne’ebé maka la iha abilitasaun jornalista nian.
Artigu 14u..
Asesu ba profisaun
Asesu ba profisaun
jornalista nian hahú hosi estájiu obrigatóriu ida, no remata ho aproveitamentu, ho durasaun fulan sanulu resin ualu, fulan sanulu resin rua no fulan neen, ba ema ne’ebé iha ensinu sekundáriu, iha lisensiatura iha área ne’ebé de’it no iha lisensiatura iha área komunikasaun sosiál nian.
Artigu 15u.
Inskrisaun no títulu estajiáriu
- Estajiáriu tenke rekere ninia
inskrisaun no emisaun ba ninia titulu rasik.
- Rekerimentu ne’e sei hatama hamutuk ho dokumentu hirak tuir mai:
a)
Deklarasaun
ne’ebé komprova katak nia hanesan estajiáriu iha órgaun komunikasaun sosiál nian ida, asina husi diretór,
hamutuk ho identifikasaun hosi
jornalista orientadór ba
estájiu nian no númeru hosi ninia karteira
profisionál rasik;
b) Kópia
dokumentu identidade nian;
c)
Kópia
sertifikadu abilitasaun literária sira.
- Titulu estajiáriu maka dokumentu
identifikasaun jornalista estajiáriu nian no sai nu’udar títulu abilitasaun ne’ebé so’i atuhodi hala’o atividade jornalista nian.
Artigu 16 u.
Estájiu profisionál
- Estájiu profisionál hetan fatin iha órgaun komunikasaun sosiál ida, hodi hakle’an koñesimentu tékniku no linguístiku estajiáriu sira nian, nune’e sira bele hetan koñesimentu sira kona-ba rejime jurídiku komunikasaun sosiál no direitu no devér natureza legál nian no étika profisaun jornalista nian.
- Ba estajiáriu ne’e, jornalista ida ne’ebé mak iha esperiénsia tinan lima iha profisaun ne’e maka bele tau matan ba nia, hodi sai hanesan responsável ba
orientasaun estájiu nian.
- Estájiu ne’e iha komponente ida ba teoria no komponente ida seluk ba prátika.
- Bainhira sei
hala’o hela
estájiu, estajiáriu tenke pratika pelumenus durante tinan lima aktu no funsaun hirak ne’ebé hatudu ninia natureza
jornalístika mak hanesan:
a)
Redasaun,
koordenasaun, hili títulu, integrasaun, korresaun ka koordenasaun iha matéria ne’ebé mak atu divulga iha komunikasaun sosiál, hodi lori ka la lori komentáriu sira;
b)
Komentáriu ka krónika iha órgaun
komunikasaun sosiál;
c)
Entrevista, inkéritu ka reportajen eskrita
ka ko'alia iha komunikasaun sosiál;
d)
Planeamentu no organizasaun téknika servisu nian sira;
e)
Peskiza, rekolla, selesaun no tratamentu ba
faktu, notisia, informasaun ka opiniaun sira no nia
preparasaun liuhosi testu, imajen ka son hodi-bele divulga iha komunikasaun sosiál;
f)
Revizaun ba orijinál kona-ba matéria jornalístika nian sira no halo peskiza ba respetivu
dadus hodi bele halo notísia sira;
g)
Organiza no konserva arkivu jornalístiku no
halo peskiza ba ninia dadus sira, hodi halo notísia sira;
h)
Halo distribuisaun ba testu, fotografia ka ilustrasaun ho karáter jornalístiku hodi halo
divulgasaun;
i)
Halo dezeñu artístiku ka tékniku nian sira ho karáter jornalístiku.
- Órgaun komunikasaun sosiál fó sai sertifikadu ida kona-ba remata ona estájiu ne’ebé ho
aproveitamentu, hamutuk ho dokumentu hirak ne’ebé komprovativu kona-ba prátika hahalok hirak ho natureza jornalísitku ne’ebé refere ona iha númeru ida uluk.
- Estájiu remata ho ezame ida ne’ebé
Konsellu Imprensa mak fó, no iha nebá estajiáriu tenke hatudu
koñesimentu sira kona-ba étika profisionál, direitu no devér
sira jornalista nian, funsaun
no devér hirak komunikasaun sosiál nian, Estadu ninia funsaun iha setór komunikasaun sosiál no kestaun
relevante hirak seluk rejime
jurídiku nian kona-ba atividade jornalístiku.
- Estájiu ne’e hala’o tuir rejime
okupasaun prinsipál, permanente no iha remunerasaun pelumenus hanesan ho saláriu mínimu nasionál.
Artigu 17 u.
Inkompatibilidade
sira
- Profisaun jornalista nian labele hala’o hamutuk ho funsaun hirak tuir mai:
a) Funsionáriu
públiku;
b)
Kaer
kargu ruma iha órgaun soberania ida, iha órgaun podér lokál sira ka iha lideransa komunitária;
c) Dirije
partidu polítiku;
d)
Relasaun
públika ka asesór imprensa, komunikasaun no imajen;
e)
Kualkér
atividade ida ne’ebé atu promove bens no servisu sira hanesan publisidade.
- Ida ne’ebé hakerek iha alinea a) iha
númeru ida uluk, la aplika ba funsionáriu
públiku sira ne’ebé hala’o
knaar sira jornalista nian, iha órgaun komunikasaun
sosiál Estadu nian.
- Bainhira hala’o funsaun hirak ne’ebé hakerek ona iha n.u 1, ema profisionál ne’e tenke fó fila fali títulu identifikasaun nian ne’e, ba iha Konsellu Imprensa, nune’e nia labele hala’o atividade jornalístiku.
- Impedimentu ne’e hakotu, bainhira hakotu situasaun ne’ebé hamosu impedimentu
ne’e, no jornalista ne’e bele hala’o fila fali ninia knaar sira hanesan jornalista, karik nia fila fali ba tama iha
naran órgaun komunikasaun sosiál nian ida.
- Bainhira viola regra ne’ebé hakerek iha n.u. 1 mak sei hetan pena hodi selu osan hamutuk
US$250,00 to’o US$1.000,00.
Art. 18.u
Liberdade ba
filiasaun
- Jornalista sira iha direitu, livre atu hili hodi tama ba-iha organizasaun jornalista nian sira.
- Ema ne’ebé maka obriga ka uza meiu ruma atu
obriga jornalista sira tama
ba-iha organizasaun ruma, nia sei hetan pena hodi selu osan US$250,00
to’o US$500,00.
Art.19.u
Direitu sira
1.
Jornalista
iha direitu atu identifika tuir nia naran rasik ba servisu ne’ebé maka nia halo ka servisu ne’ebé maka nia tulun halo.
2.
Jornalista
iha direitu atu hetan asesu ba fonte ofisiál sira kona-ba informasaun, tuir hakerek ona iha lei.
3.
Jornalista
iha direitu atu hetan asesu , bainhira nia hala’o hela ninia funsaun ba eventu hotu-hotu ne’ebé nakloke ba
públiku, nune’e mós ba eventu hirak ne’ebé, maske ho asesu rezervadu, bele ka karik bele
nakloke ba órgaun komunikasaun sosiál iha jeneralidade.
4.
Jornalista
iha direitu atu rai segredu profisionál, hodi labele obriga nia atu fó
sai ninia fonte sira informasaun nian, maibé bele halo ida ne’e bainhira tribunál maka
haruka, tuir hakerek iha lei prosesu penál nian.
5.
Ema
labele obriga jornalista atu hato’o ka hakerek kona-ba ninia opiniaun sira, nein obriga
nia atu hala’o ninia knaar profisionál sira, ne’ebé la tuir ho ninia konsiénsia rasik
ka la tuir ho Kódigu Étika Jornalista nian sira, nein atu hetan sansaun bainhira nia
lahohi simu.
6.
Ema
labele detein, haketak ka impede ho forma saida de’it jornalista sira atu hala’o atividade jornalista nian iha fatin ne’ebé presiza ninia prezensa hanesan ema profisionál komunikasaun sosiál nian.
7.
Iha
kazu saida de’it, ema labele hasai materiál profisionál ne’ebé jornalista iha, nein obriga nia atu hatudu
elementu hirak ne’ebé maka nia halibur ona, karik oinseluk iha desizaun
judisiál nian.
8.
Jornalista
iha direitu atu partisipa iha vida interna órgaun komunikasaun sosiál nian
ne’ebé maka nia servisu ba, hanesan iha konsellu redasaun nian ka iha órgaun ida hanesan ho ida ne’e, bainhira
iha, tuir hakerek iha estatutu ne’e rasik.
Artigu 20.u
Devér jerál sira
- Jornalista nia devér jerál sira maka hanesan:
a)
Kontribui
ba liberdade espresaun no imprensa nian, hodi hato’o ba-iha entidade kompetente sira
kualkér aktu no omisaun sira
ne’ebé bele satan netik liberdade espresaun, liberdade imprensa ka forma
limitasaun seluk direitu nian
ba informasaun sidadaun sira
nian ne’ebé nia hatene;
b)
Informa
ba sidadaun sira ho forma edukativu, onestu no responsável, maibé tenke hado’ok-an hosi:
i.
Publika
notísia falsu ka boatu sira;
ii. Divulga
testu, imajen ka son hirak ne’ebéa
hetan ho modu fraudulentu;
c) Defende
pluralizmu opiniaun, maibé
tenke hadok-an hosi sonegasaun (subar
buat ne’ebé tenke fó-sai)
sistemátika ba informasaun ne’ebé iha interese públiku, relasiona ho determinadu opiniaun, tradisaun kulturál,
relijiaun ka klibur étniku;
d) Hala’o
ninia profisaun ho independénsia no izensaun, maibé tenke hadok-an hosi :
i.
Fó-sai notísia ka opiniaun tuir interese poíitiku ka ekonómiku sira mak
haruka;
ii.
Trata
ho modu diferente situasaun ka faktu hirak ne’ebé mak hanesan ka atu hanesan;
e)
Respeita prezunsaun inosénsia ba ema sira ne’ebé hatán hela iha prosesu judisiál sira,
to’o hetan tránzitu-em-julgadu hosi
desizaun tribunál sira nian.
- Violasaun kulpoza hasoru devér sira ne’ebé hakerek ona iha númeru ida uluk ne’e hanesan infrasaun disiplinár ida ne’ebé hetan pena,
tuir hakerek ona iha regulamentu ne’ebé refere iha alínea c) artigu 44.u nian, hodi garante direitu defeza nian no kontraditóriu.
Artigu 21.u
Kódigu Étika nian
Kódigu Étika Jornalista nian sira hetan
aprovasaun hosi Konsellu Imprensa, hafoin rona tiha jornalista sira, no vinkula
ema profisionál sira hotu, bainhira hala’o sira nia atividade.
KAPÍTULU IV
ÓRGAUN NO MEIU KOMUNIKASAUN SOSIÁL
Artigu 22.u
Kriasaun órgaun komunikasaun sosiál nian
- Papél órgaun komunikasaun sosiál nian sira
mak atu informa, eduka no diverte hodi kontribui hodi harii sosiedade ida ne’ebé informadu no opiniaun públiku ida ne’ebé la
hanesan.
- Sidadaun sé de’it, iha liberdade atu harii
órgaun komunikasaun sosiál ida, hanesan sosiedade komersiál ne’ebé harii
tuir lei.
- Estadu iha direitu atu harii órgaun komunikasaun sosiál servisu públiku
nian, tuir lei.
- Estadu no sidadaun sira livre atu harii ajénsia notísia nian, hodi habelar informasaun iha nível nasionál no
internasionál.
Artigu 23.u
Meiu Komunikasaun sosiál sein fin lukrativu
Lei maka regula meiu komunikasaun sosiál
komunitáriu, asosiativu, konfisionál no doutrináriu nian sira.
Artigu 24.u
Kapitál estranjeiru
Partisipasaun pesoa singulár ka koletiva
estranjeiru sira, iha kapitál sosiál órgaun komunikasaun sosiál nian ida, labele
liu porsentu 30% hosi kapitál sosiál órgaun ne’e nian.
Artigu 25.u
Órgaun komunikasaun sosiál estranjeiru nian
1.
Órgaun
komunikasaun sosiál estranjeiru nian ne’ebé maka hakarak atu halo distribuisaun ka tau korrespondente
ida iha Timor-Leste tenke presiza halo rejistu órgaun no akreditasaun
jornalista nian hosi Konsellu Imprensa.
2.
Konsellu
Imprensa fó-sai karteira profisionál ida
tuir korrespondete nia hakarak.
Artigu 26.u
Lisensiamentu ba frekuénsia
Meiu komunikasaun sosiál radiofóniku no televizivu
nian sira bele funsiona bainhira iha lisensa frekuénsia nian ne’ebé Autoridade
Nasionál Komunikasaun nian maka sei fó, atu asegura jestaun loloos espetru
radioelétriku nian.
Artigu 27.u
Rekizitu formál sira
1. Meiu sira komunikasaun sosiál impresu nian
tenke hakerek, ba-iha pájina dahuluk, títulu publikasaun, data ka tempu sira no
tenke tuir ninia presu, nune’e mós iha kualkuer
pájina ida nia laran, tau identifikasaun proprietáriu, membru diresaun no responsável sira editorál
nian no naran no enderesu sede entidade impresora ne’e nian.
2. Programa radiofóniku ka televizivu sira
tenke temi identifikasaun meiu komunikasaun emisór no autór sira nian, nune’e
mós identifikasaun husi responsável editoriál no tékniku sira nian.
3. Órgaun sira komunikasaun sosiálnian iha
obrigasaun rai kópia ida materiál audiovizuál sira durante fulan neen hafoin
liu tiha nia publikasaun.
4. Violasaun ne’ebé hakerek iha númeru sira
uluk sai nu’udar infrasaun ne’ebé hetan sansaun ho koima USD $ 1.000
to’o $ 2.500.
Artigu 28.u
Rejistu
1. Órgaun no meiu komunikasaun sosiál sira
tenke halo rejistu ida ba-iha Konsellu Imprensa.
2. Rejistu ne’e medida mak administrativa, la’ós nu’udar aktu autorizasaun nian.
3. Konsellu Imprensa estabelese elementu sira
ne’ebé tenke temi iha rejistu.
4. Rejistu ne’e Konsellu Imprensa sei haruka publika iha
Jornál Repúblika.
Artigu 29o
Depózitu legál
1.
Entidade
proprietária sira ba kualkér publikasaun tenke haruka iha loron ne’e dunik
ezemplár rua hodi fahei ba Biblioteka Nasionál no ba Arkivu
Nasionál.
2.
Depózitu
legál nia objetivu mak atu kria fundu dokumentál ida, konservasaun
dokumentasaun nian no bele konsulta husi ema sira ne’ebé iha interese ba.
Artigu 30.u
Divulgasaun hosi proprietáriu sira
1.
Empreza
no meiu komunikasaun sosiál sira tenke halo divulgasaun públika kona-ba
identidade hosi nia proprietáriu ka asosiadu sira, sósiu ka kooperadór ka pesoa koletiva no nia proprietáriu sira.
2.
Divulgasaun
ne’ebé temi iha númeru ida uluk ne’e hala’o hahú iha kada tinan sivil [tinan sivil, mak hanesan hahú husi
janeiru to’o dezembru] no bainhira iha alterasaun ruma ba titularidade direitu propriedade
ka iha kompozisaun ba ema koletiva ka ninia kapitál.
3.
Aktu
divulgasaun nian ne’e sei publika iha Jornál Repúblika no iha órgaun sira
komunikasaun sosiál nian ne’ebé pertense ba empreza komunikasaun
sosiál nian.
4. Violasaun ne’ebé temi iha artigu ida ne’e
nu’udar violasaun ne’ebé hetan sansaun ho koima USD $ 1.000 to’o $ 2.500.
Artigu 31o
Konsellu Redasaun
1. Órgaun sira komunikasaun sosiál nian tenke
iha konsellu redasaun ida.
2. Konsellu redasaun ne’e diriji husi xefe
redasaun ida.
3. Kompete ba Konsellu redasaun, liu-liu atu:
a)
Koopera ho diresaun hodi hala’o knaar sira orientasaun editoriál nian ne’ebé
fó responsabilidade ba nia;
b) Fó
paresér kona-ba elaborasaun no alterasaun sira ba estatutu editoriál;
c)
Ko’alia kona-ba eskritu ka imajem sira ne’ebé fó-sai tuir dunik orientasaun
editoriál hosi
órgaun sira komunikasaun sosiál nian;
d)
Ko’alia kona-ba direitu ba liberdade
konsiénsia nian ne’ebé temi husi jornalista sira,
tuir
lei;
e)
Ko’alia kona-ba kestaun deontolójika [étika profisionál] ka seluk ne’ebé maka relasiona ho
atividade
redasaun nian;
f) Ko’alia kona-ba responsabilidade
disiplinár jornalista sira nian, inklui prosesu demisaun
tanba kauza ne’ebé loos, iha prazu loron
lima hahú husi data ne’ebé entrega prosesu ne’e;
4. Konsellu redasaun hatán ba produtu
jornalístiku hotu, iha laran no iha li’ur.
Artigu 32.u
Estatutu editoriál
1. Órgaun komunikasaun sosiál hotu-hotu tenke
adopta estatutu editoriál ida ne’ebé maka define ho loloos nia orientasaun no
nia objetivu sira no inklui kompromisu atuhodi
asegura respeitu ba prinsípiu sira deontolójiku no ba étika profisionál,
nune’e mós hanoin-di’ak husi leitór sira.
2. Estatutu editoriál ne’e elabora husi
diretór meiu komunikasaun sosiál nian no hafoin iha tiha paresér husi Konsellu
Redasaun nian, submete ba ratifikasaun entidade proprietária nian, atuhodi
hatama ba-iha edisaun dahuluk publikasaun nian ka ba-iha emisaun dahuluk
estasaun emisora nian no iha loron sanulu tutuir- malu haruka fali ba Konsellu
Imprensa.
3. Sein prejuízu ba regra sira ne’ebé temi
iha númeru ida uluk, sei fó-sai estatutu editoriál ne’e iha inísiu kada tinan
sivil [tinan sivil, mak hanesan hahú husi fulan janeiru to’o dezembru] hodi
informa ba públiku kona-ba ninia manutensaun.
4. Alterasaun sira ne’ebé hatama ba-iha
estatutu editoriál sira-ne’e sei sujeita lai ba paresér hosi Konsellu Redasaun,
ne’ebé tenke produz hikas fali ba-iha edisaun dahuluk ka emisaun tuir mai ba
nia ratifikasaun husi entidade proprietária,, hodi remete hikas fali ba
Konsellu Imprensa iha loron sanulu tuirmai.
Artigu 33.u
Publisidade
1.
Fó-sai
materiál publisitáriu sira tenke respeita ba valór, prinsípiu no instituisaun importante sira ne’ebé konsagra ona iha
Konstituisaun.
2.
Publisidade
hotu ne’ebé maka liuhosi hakerek ka publisidade gráfika, liuhosi textu ka
imajen ne’ebé hatama tanba selu, tenke
identifika liuhusi liafuan “PUBLISIDADE” ka liuhosi letra sira PUB”.
3.
Hatama
materiál publisitáriu sira ba-iha órgaun sira
komunikasaun sosiál nian labele
prejudika independénsia editoriál ne’e rasik.
4.
Publisidade
ne’ebé fó-sai hanoin-lisuk sira kona-ba asuntu interese públiku nian
tenke tau identidade no diresaun ema ne’ebé fó-sai nian.
5.
Violasaun
ba regra sira temi iha númeru ida uluk sai-nu’udar violasaun ida ne’ebé hetan
sansaun ho koima dólar amerikanu USD $ 5.000 to’o $ 25.000.
KAPÍTULU V
DIREITU BA RESPOSTA NO RETIFIKASAUN
Artigu 34.u
Kondisaun sira efetivasaun nian
1.
Direitu
ba resposta ka retifikasaun tenke hala’o husi titulár ka reprezentante legál ho
prazu loron tolunulu hahú husi data publikasaun ka transmisaun konteúdu alvu
nian ba resposta ka retifikasaun.
2.
Direitu
resposta ka retifikasaun nian dehan kumpre ona, ho konkordánsia hosi titulár ka
ninia reprezentante, bainhira meiu komunikasaun sosiál nian korriji ka esklarese ona konteúdu ne’ebé
hetan problema ne’e.
3.
Testu
resposta ka retifikasaun nian, ne’ebé identifika tiha ona, tenke haruka ba
responsável másimu órgaun komunikasaun sosiál nian.
4.
Testu
resposta ka retifikasaun nian tenke publika ka hato’o ba-iha edisaun tuirmai
hafoin simu tiha karta, hodi halo-tuir kritériu vizibilidade konteúdu nian tuir
testu orijinál.
5.
Halo
retifikasaun ne’e inklusaun obrigatória no la bele rekuza.
6.
Testu
resposta nian ne’e bele rekuza bainhira:
a)
Sees
husi ámbitu referénsia nian ne’ebé maka husu testu resposta nian;
b)
Hakat
liu limite espasu ka tempu nian hosi konteúdu orijinál;
c)
Iha
liafuan sira ne’ebé ofende ka la iha étika ba ema ka entidade sira ne’ebé de’it
maka
halo parte iha aspetu ida
ne’e.
7.
Halo
rekuza tenke ho razaun husi responsável editoriál órgaun komunikasaun nian no
tenke
fó-hatene ba titulár direitu nian iha loron tuirmai hafoin simu tiha testu resposta nian.
8.
Bainhira
la fó razaun ba rekuza atu hala’o direitu resposta nian ne’e maka sai nu’udar
kontraordenasaun ne’ebé hetan sansaun ho koima USD $ 2.500 to’o $ 10.000.
Artigu 35.u
Intervensaun judisiál
1.
Bainhira
la fó-sai resposta ne’e ba públiku, interesadu bele, iha prazu loron tolunulu,
hahú hosi data hetan koñesimentu ona ba rekuza, atu hato’o rekerimentu ba
tribunál judisiál primeira instánsia
nian ne’ebé maka haruka halo ninia publikasaun.
2.
Rekerimentu
ne’e tenke tau ninia razaun sira, hatudu loloos motivu sira resposta nian, sala
sira ne’ebé maka halo no norma sira ne’ebé maka viola no sei akompaña ho
ezemplar ida ka kópia eskritu ne’ebé nu’udar razaun atu hetan direitu resposta
nian, nune’e mós testu resposta nian halo ezemplar tolu, ho data no asinatura.
Artigu 36u
Prosesamentu judisiál
1.
1.Juíz,
simu tiha rekerimentu ne’e, fó-orden, iha oras haatnulu-resin-ualu nia laran,
sitasaun husi xefe redasaun publikasaun nian atuhodi
hatán no defende razaun kona-ba la halo publikasaun ba resposta.
2.
Prazu
ba resposta ne’e mak oras haatnulu-resin-ualu.
3.
Prosesu
ne’e, sei deside iha prazu loron ualu tempu servisu nian, hahú husi hatama
rekerimentu ba-iha sekretaria judisiál.
4.
Iha
dezisaun, juíz kondena rekeridu tenke publika resposta no mós ninia divulgasaun
ba-iha estasaun emisora ida radiufuzaun nian ne’ebé ema barak maka rona no
ba-iha jornál seluk ne’ebé ema barak bele lee, ne’ebé despeza tomak rekeridu
maka responsabiliza.
5.
Publikasaun
no divulgasaun ne’ebé temi iha númeru ida uluk sei hala’o iha prazu loron tolu,
hahú husi tránzitu-en- julgadu desizaun tribunál nian.
Artigo 37.0
Desobediência qualificada
Constitui
desobediência qualificada, punida nos termos do Código Penal, o não cumprimento
pelo chefe de redação da ordem judicial que ordena a publicação ou difusão da
resposta.
Artigu 37o
Dezobediénsia kualifikada
Sai-nu’udar dezobediénsia kualifikada, ne’ebé
hetan sansaun tuir lei Kódigu Penál nian, tanba xefe redasaun la kumpri orden
husi tribunál nian ne’ebé fó-orden atu publika ka fó-sai ba públiku resposta
ne’e.
KAPÍTULU VI
FORMA RESPONSABILIDADE NIAN
Artigu 38.u
Forma responsabilidade nian
Autór sira sei
hatan ba atu lezivu sira ho interese no valór sira ne’ebé mak lei proteje,
sivil no kriminál, ne’ebé sira halo liuhosi imprensa.
Artigu 39.u
Responsabilidade sivil
1.
Autór,
diretór ka ninia substitutu legál no empreza ka órgaun komunikasaun sosiál
nian, sira ne’e hotu mak sai nu’udar responsável ba danu ( sasan ne’ebé mak
aat) hirak ne’ebé sira halo kona-ba publikasaun
testu, son ka imajen iha órgaun komunikasaun sosiál nian ida.
2.
Direitu
ba indimnizasaun husi danu hirak ne’ebé provokadu hosi meiu komunikasaun
sosiál ida imprensa nian mak sei
determina karik asaun ne’e la pratika iha prazu tinan
tolu hahú hosi data ne’ebé halo
publikasaun ka transmisaun ne’ebé refere, tuir prevee
iha artigu 432.u Kódigo
Sivil.
Artigu 40.u
Kontraordenasaun
1.
Bainhira
viola dispozisaun sira ne’ebé prevee iha lei ida ne’e, ne’ebé la sai nu’udar
responsabilidade sivil ka kriminál, hafoin Konsellu Imprensa uza tiha mekanizmu
hotu-hotu kona-ba mediasaun, maibé la konsege rezolve, Konsellu Imprensa sei
aplika ninia koima.
2.
Regra
kona-ba aplikasaun pena sira regula husi nia diploma rasik no fó garantia ba
direitu defeza nian no kontraditóriu.
3.
Desizaun
sira husi Konsellu Imprensa sei halo rekursu ba Tribunál Primeira Instánsia
nian.
4.
Reseita sira ne’ebé hetan husi multa sira tuir
hakerek iha n.u 1 determina ona iha diploma konjuntu Ministériu
Finansas nian no Ministériu ne’ebé tutela ba área Komunikasaun Sosiál.
Artigu 41.u
Atentadu ba Liberdade Informasaun
1.
Sei
hetan kastigu ho pena prizaun to’o tinan rua ka multa ba ema ne’ebé mak:
a)
Taka
dalan ka perturba kompozisaun, impresaun, distribuisaun no liberdade ba
sirkulasaun publikasaun nian;
b)
Prende
kulkér publikasaun;
c)
Prende
ka estraga sasan sa de’it ne’ebé mak nesesáriu atuhodi hala’o atividade
jornalista nian;
d)
Taka
dalan iha fatin públiku ba jornalista sira ka ekipa órgaun imprensa nian;
e)
Halo
aktu seluk ne’ebé perturba, taka dalan, hatau no la fó fatin atu bele hala’o atividade
jornalista sira nian tuir lei ne’e.
2.
Funsionáriu
públiku ka ajente Estadu nian ne’ebé mak halo krime hasoru liberdade imprensa
sei hetan kastigu hodi tama iha kadeia to’o tinan tolu ka selu multa.
3.
Halo
tentativa hetan kastigu.
4.
Responsabilizasaun
kriminál hosi infratór sei la prejudika direitu ba indimnizasaun, tuir rejime
jerál responsabilidade sivil nian.
KAPÍTULU VII
KONSELLU IMPRENSA NIAN
Artigu 42.u
Natureza no independénsia
1.
Konsellu
Imprensa nu’udar entidade administrativa independente no hala’o ninia
atribuisaun no konpeténsia ne’ebé la submete ba diresaun ka orientasaun sira
husi podér polítiku nian.
2.
Estautu
Konsellu Imprensa nian aprova hosi dekretu-lei.
Artigu 43. u
Atribuisaun sira ne’ebé
esensiál
Konsellu Imprensa iha atribuisaun importante sira atu matan ba konduta
profisionál no étika kona-ba profisionál sira jornalizmu no operadór meiu
komunikasaun sosiál nian sira, nune’e mós garante atu kumpri kondisaun sira ba
asesu no hala’o atividade jornalístika sira.
Artigu 44. u
Konpeténsia
Sai nu’udar knaar sira Konsellu Imprensa nian hanesan:
a) Promove liberdade espresaun no imprensa
nian no independénsia meiu komunikasaun sosiál nian sira husi influénsia ema se
de’it, grupu ka interese polítiku no ekonómiku;
b) Aprova no superviziona atu órgaun
komunikasaun sosiál no jornalista sira kumpri
Kódigu Étika nian;
c) Hala’o podér disiplinár kona-ba
josrnalista sira, tuir regulamentu rasik, ne’ebé aprova husi Konsellu Imprensa,
ho ninia infrasaun sira, ne’ebé korresponde ho sansaun sira no prosesu disiplinar;
d) Fó, halo foun, tahan no hasai tiha títulu
profisionál jornalista nian;
e) Halo rejistu no promove publikasaun iha Jornal
da República órgaun komunikasaun sosiál nian sira;
f) Mantein atualizadu nafatin baze dadus ida
empreza sira komunikasaun sosiál nian, organizasaun jornalista sira nian no
jornalista sira ne’ebé mak hala’o hela sira nia knaar;
g) Sai árbitru, mediadór no rezolve problema
sira ne’ebé mosu tanba rezultadu husi atividade jornalístika, ba-iha relasaun
entre sidadaun sira, organizasaun sira, órgaun Estadu no órgaun sira
komunikasaun sosiál nian;
h)
Fó pareser bainhira Tribunál konsidera katak
presiza dunik opiniaun espesiál husi Konsellu Imprensa atuhodi rezolve litíjiu sira ne’ebé mosu hosi atividade jornalístika;
i)
Promove
diálogu entre operadór sira komunikasaun sasiál nian, sosiedade no órgaun sira
Estadu nian;
j)
Apoia
organizasaun jornalista sira nian ba-iha
dezenvolvimentu kompetensia profisionál, téknika no intelektuál jornalista sira nian.
KAPÍTULU
KONSELLU IMPRENSA
Artigu 45.u
Kompozisaun
- Konsellu Imprensa kompostu hosi membru sira na’in lima, ne’ebé hili
hanesan tuirmai:
a) Reprezentante na’in rua ne’ebé hili husi jornalista sira rasik,
liuhosi eleisaun;
b) Reprezentante ida husi órgaun komunikasaun sosiál, ne’ebé hili
husi jornalista sira rasik, liuhosi eleisaun;
c) Sidadun na’in rua, matenek no iha
esperiénsia profisionál ne’ebé kle’an liuliu kona-ba komunikasaun sosiál, husi
sira na’in rua ne’e ida jurista, ne’ebé hatudu hosi Parlamentu Nasionál;
- Membru sira jusi Konsellu Imprensa hili entre sira ida atu sai hanesan
Prezidente.
Artigu 46.u
Mandatu
Mandatu
Membru Konsellu Imprensa nian iha durasaun tinan haat, ne’ebé sei bele renova
dala ida de’it.
Artigu 47.u
Estatutu membru sira nian
1.
Membru
Konsellu Imprensa nian bainhira hala’o sira nia knaar tenki hala’o hamutuk ho
sira nia atividade profisionál, sei la hetan remunerasaun no sei la hetan mós
subvensaun no la iha karáter permanente.
2.
Membru
Konsellu Imprensa iha direitu ba seña prezensa nian, tuir hakerek ona iha sira
ninia estatutu.
Artigu 48.u
Finansiamentu
1.
Despeza
finanseira sira Konsellu Imprensa nian
asegura husi dotasaun ne’ebé prevee
ona iha Orsamentu Jerál Estadu, maibé sei la prejudika ba angariasaun iha ninia
reseita
rasik.
2.
Orsamentu ne’ebé fó, labele afeta ba
independénsia Konsellu Imprensa nian.
Artigu 49.u
Relatóriu sira
Konsellu Imprensa hato’o ba Parlamentu Nasionál relatóriu anuál ida kona-ba
atividade sira ne’ebé mak hanesan objetu apresisaun nian no diskusaun iha
sorumutuk plenária no Prezidente Konsellu Imprensa nian tenke marka ninia
prezensa iha sorumutuk ne’e.
KAPÍTULU VIII
DISPOZISAUN TRANSITÓRIA NO FINÁL SIRA
Artigu 50.u
Direitu anteriór sira
1. Rekoñese hanesan jornalista, sira ne’ebé
mak iha data lei ida ne’e nian tama iha vigór,
hala’o atividade iha tempu hanesan ka tempu barak liu ne’ebé lei ne’e rasik
ezije ba estájiu profisionál, korresponde ho ninia abilitasaun literária sira.
2. Ba jornalista sira ne’ebé mak iha
abilitasaun literária inferiór husi ensinu senkudáriu, iha direitu hanesan tuir
hakerek iha númeru ida uluk, hodi aplika ba sira tempu estájiu nian ne’ebé
ezije ba jornalista sira husi ensinu sekundáriu.
3. Ba jornalista sira tuir temi iha n.u 1
la presiza halo estájiu profisionál no iha direitu atu hetan kedas karteira
profisionál, maibé bainhira sira hala’o de’it atividade jornalista nian iha
tempu ne’ebé inferiór [badak] la tuir tempu ne’ebé mak prevee tiha ona ba
estájiu ne’ebé korresponde ho nia abilitasaun literária no nia bele husu no sei
fó karteira profisionál ba nia bainhira hala’o ona estájiu tuir tempu estájiu
nian.
Rejime tranzisaun nian
Órgaun komunikasaun sosiál nian ne’ebé la kumpri
dispostu sira husi lei ne’e, hanesan iha artigu sira 22.u, 23.u,
24.u, 25u, 26.u,28u , 30.u,
31.u, 32u , data ne’ebé mak lei ne’e tama iha vigór, iha
tinan ida nia laran hfoin data ida ne’e, atu bele konklui tiha prosesu
regularizasaun ba ninia situasaun iha prezensa hosi entidade públika kompetente
nian.
Artigu 52.u
Regulasaun
Estautu Konsellu Imprensa aprova ona iha prazu loron sianulu nia laran sura
hahú hosi lei ne’e tama iha vigór.
Artigu 53.u
Norma revogatória
Revoga tiha ona alínea a) n.u 1 husi artigu 11.u Lei
n.u 9/2003 nian, loron 15 fulan-outubru, kona-ba Imigrasaun no
Azilu.
Artigu 54.u
Tama iha vigór
Lei ne’e tama iha vigór liu tiha loron tolunulu hafoin nia publikasaun.
Aprova iha loron 27 fulan-outubru tinan 2014
Prezidente Parlamentu Nasionál
Vicente da Silva Guterres
Promulga iha loron 13
fulan-novembru tinan 2014
Publika
Taur Matan Ruak
DIVIZAUN SISTEMÁTIKA SIRA LEI KOMUNIKASAUN SOSIÁLNIAN
KAPÍTULU I - DISPOZISAUN JERÁL SIRA
Artigu 1.u-–Objetivu
Artigu 2.u - Definisaun sira
Artigu 3.u -Funsaun sira Komunikasaun Sosiál nian
Artigu 4.u-Devér sira Komunikasaun Sosiál nian
Artigu 5.u - Funsaun sira Estadu nian iha área
Komunikasaun Sosiál
Artigu 6.u - Apoiu Estadu nian
KAPÍTULU II - PRINSÍPIU FUNDAMENTÁL SIRA
Artigu 7.u- Direitu Informasaun nian
Artigu 8.u- Liberdade Imprensa nian
Artigu 9.u - Liberdade Espresaun nian
Artigu 10.u-Proibisaun Sensura nian
Artigutu 11.u -Limita ba
Liberdade Imprensa nian
KAPÍTULU III - JORNALISTA SIRA
Artigu 12.u- Kapasidade
Artigu 13.u -Ezersísiu Profisaun nian
Artigu 14u -Asesu ba Profisaun
Artigu 15o- Inskrisaun no
títulu estajiáriu nian
Artigu 16.u-Estájiu Profisionál
Artigu 17. u-Inkompatibilidade sira
Artigu 18.u -Liberdade Filiasaun nian
Artigu 19.u-Direitu sira
Artigu 20.u - Devér Jerál sira
Artigu 21.u - Kódigu Étika nian
KAPÍTULU IV- ORGAUN NO MEIUS SIRA KOMUNKASAUN SOSIÁL NIAN
Artigu 22.u - Harii orgaun sira
komunikasaun sosiál nian
Artigu 23.u - Meius komunikasaun
sosiál sein fin
lukrativu
Artigu 24.u-Kapitál Estranjeiru
Artigu 25.u- Órgaun sira komunikasaun sosiál rai-liur nian
Artigu 26.u-Lisensiamentu frekuénsia nian
Artigu 27.u -Rekizitu formál sira
Artigu 28.u-Rejistu
Artigu 29o-Depózitu legál
Artigu 30.u-Divulgasaun
Proprietáriu nian sira
Artigu 31.u-Konsellu redasaun nian
Artigu 32.u-Estatutu editoriál
Artigu 33.u-Publisidade
KAPÍTULU V- DIREITU REPOSTA NO RETIFIKASAUN NIAN
Artigu 34.u-Kondisaun sira efetivasaun nian
Artigu
35.u-Intervensaun judisiál
Artigu 36.u-Prosesu judisiál
Artigu 37.u-Dezobediénsia kualifikada
KAPÍTULU VI - FORMA SIRA RESPONSABILIDADE NIAN
Artigu 38.u-Forma sira responsabilidade nian
Artigu 39.u-Responsabilidade sivíl
Artigu 40.u-Kontraordenasaun sira
Artigu 41u-Atentadu ba liberdade informasaun nian
KAPÍTULU VII - IMPRENSA
NIAN
Artigu 42.u- Natureza no independénsia
Artigu
43.u-Atribuisaun esensiál sira
Artigu 44.u-Kompeténsia
Artigu 45.u-Kompozisaun
Artigu 46.u-Mandatu
Artigu 47.u-Estatutu membru sira nian
Artigu 48.u-Finansiamentu
Artigu 49.u-Relatóriu sira
KAPÍTULU VIII-DISPOZISAUN TRANZITÓRIU NO FINÁL SIRA
Artigu 50.u-Direitu anteriór sira
Artigu 51.u-Rejime tranzisaun nian
Artigu 52.u- Regulasaun
Artigu 53.u-Norma revogatória
Artigu 54.u-Tama iha vigór
Naran: Isac Oliveira Freitas
Nre: 14.07.05.032
Materia: Metodologia Pesquisa
KUALIDADE
HAKEREK NOTISIA IHA RÁDIU AKADÉMIKA.
TITLU
PLANU
HAKEREK NOTISIA IHA RÁDIU AKADEIKA ATU PROMULGA DI’AK LIU TAN TETUN INL
BALUK I
INTRODUSAUN
1.1.
Antesedentes
Media hanesan meius ida
ne’ebé komunikador sira uza hodi hato’o informasaun ba iha públiku, tanba média
sosiál hanesan fontes ida ne’ebé importante teb-tebes ba iha sosiedade
akadémika ida liu-liu iha resintu universitáriu. Média massa /sosiál sai
hanesan lalenok ba ema hotu hodi bele espresa ninia hanoin ba iha públiku, no
oinsá mak ema hotu bele kontribui ba dezenvolvimentu nasionál iha Timor-Leste.
Liuhusi média bele halo
dezenvolvimentu boot ba nasaun Timór, tanba média mak sai hanesan dalan ne’ebé ita ema bele liu
maske ho dezafiu, maibé dezafiu sira ne’ebé mak bele motiva ita hodi hamrik
metin la’o ba oin.
Dezenvolve di’ak liu
tan notisia iha parte akadémika presija iha dedikasaun ne’ebé maka’as atu bele
uza tetun inl iha tempu ne’ebé mak hakerek notisia iha rádiu hadi bele hato’o
ba iha sosiedade akadémika.
Tuir Lyra, Roazzi e
Garvey (2008), hateten katak akisisaun ne’e hanesan parte fundamental ida
ne’ebé importante tebes ba ita no importante mós iha mundu sosiál hodi halo
relasaun sosiál.
Iha mundu sosiál atu
dezenvolve di’ak liu tan tetun iha mundu akadémika tanba atu uza tetun inl tuir
dalan ne’e liuhusi akadémika mak bele promulga di’ak liu iha tempu hakerek
notisia rádiu nia iha rádiu akadémika.
Proposta de Lei n.º ___/2013
Iha, ______ Fulan- ___________
Lei
kona-ba Imprensa
Konsidera katak, direitu ba informasaun, liberdade
espresaun no imprensa sai fundamentál atuhodi hametin demokrasia, nune’e Estadu
Timor-Leste prontu ona atu hametin iha setór komunikasaun sosiál.
Iha kontestu ne’e, Lei ida ne’e, nu’udar dahuluk ba
Timor-Leste, livre no independente, kona-ba defeza ba liberdade imprensa no
regulasaun ba média, defende direitu sidadaun nian atu ezerse liberdade tomak
hodi ko’alia no hanoin no atu garante ba profisionál informasaun nian sijilu
profisionál no salvaguarda ninia independénsia.
Hanesan ne’e, sai importante hodi limita ho lei ba
forma sira atu ezersísiu ba liberdade hirak ne’e bele regula tuir lei, hodi asegura ninia
konkretizasaun.
Dispozisaun kona-ba regra hirak atu ezerse (hala’o)
direitu ba informasaun no ba liberdade atu ko’alia no hakerek nian sai
fundamentál, la’ós de’it atu kumpri buat hirak lei-inan haruka, ne’ebé hakerek
ona iha artigu 40 no 41, maibé mós, ikusmai, atu asegura harii Estadu ida tuir
direitu demokrátiku.
Lei ida ne’e hakarak asegura liberdade imprensa, hodi
promove ekilíbriu ne’ebé persiza entre ezersísiu liberdade fundamentál ida ne’e
nian ho mós direitu no valór sira seluk ne’ebé konstituisaun proteje.
Kapitulu ualu hosi diploma ida ne’e buka atu regula
bainhira jornalista no órgaun-komunikasaun sosiál sira hala’o atividade jornalístika iha rai
laran.
Fundamentál liu mak atu ema profisionál sira ne’ebé
preparadu ona no tuir étika hakbit-an ona sai nu’udar ema responsável atu
informa ba públiku, liuhusi dalan ida tuir realidade no imparsiál, hodi
estimula ezerse sidadania ativa no esklaresida hosi parte populasaun nian.
Liuhusi lei ida ne’e, hakarak atu kria mekanizmu hodi
regula no rezolve konflitu ne’ebé mosu husi relasaun entre órgaun komunikasaun
sosiál nian sira ho sidadaun sira no mós sosiedade.
Entidade administrativa ida independente, ne’ebé sei
harii liuhusi Dekretu-Lei no hanaran Konsellu Imprensa, mak asegura atu ema
kumpri Lei ida ne’e, hanesan atu kumpri direitu no devér jornalista sira nian,
nune’e mós atu kumpri prinsipiu etika
atividade jornalistika nian.
Ikusmai, determina sansaun hirak ne’ebé kontra kualkér
aktu ne’ebé prejudika direitu kona-ba informasaun.
Nune’e,
Parlamentu Nasionál dekreta, tuir hakerek ona iha
alinea i) hosi no. 1 artigu 96 iha Lei Inan atu bele sai nu’udar
lei, buat hirak tuir mai:
KAPÍTULU I
DISPOZISAUN JERÁL SIRA
Artigu 1.º
Objetu
Lei ne’e nia objetu maka garante, proteje no regula
atividade jornalístika iha Timor-Leste, ne’ebé jornalista sira, no órgaun
komunikasaun sosiál nian sira hala’o.
Artigu 2.º
Definisaun sira
Ba efeitu Lei ida
ne’e nian:
a)
“Imprensa”
signifika habelar informasaun liuhosi lian, testu no imajen ne’ebé mak iha ba
publiku la haree ba ninia forma reprodusaun no divulgasaun nian;
b)
“Órgaun
komunikasaun sosiál”, nu’udar ema koletivu, públiku ka privadu, ne’ebé hala’o
atividade jornalistiku, hodi hatama órgaun komunikasaun sosiál hotu-hotu;
c)
‘“Meiu
komunikasaun sosiál nian”, nu’udar veikulu atu bele loro-loron fó sai
aktividade jornalistika liuhusi imprimi ka eletrónika;
d)
“Ajensia
notisia sira nian”, nudar Empreza jornalístika espesializada hodi haruka
notisia ba orgaun komunikasaun sosial sira;
e)
Tuir
Lei ida ne’e, entende ba:
“Atividade jornalistika”, hanesan atividade atu buka,
halibur, hili, tratamentu no fó informasaun, hanesan liafuan, imajen ka imjen
no lian, ba ema hotu-hotu, husi órgaun komunikasaun sosiál;
f) “Jornalista”, nu’udar profisionál ne’ebé
hala’o aktividade prinsipal jornalistika nu’udar temi iha alinea d);
Pareser: Artigu ne’e diak maibe presiza hadia deit.
Lolos alinea c, laos alinea d.
g)
“Meiu
komunikasaun sosiál doutrináriu ka konfesional”, nudar meiu komunikasaun sosiál
ne’ebé buka haklean ideolojia polítika ka relijioza;
h)
“Rádio
komunitária”, nu’udar órgaun komunikasaun sosiál ne’ebé fó sai lian ba àrea
kobertura ne’ebé determina tiha ona tuir jeografia, atu komunidade sira bele
rona, ne’ebé hari’i rasik husi komunidade liuhusi klibur ida;
i)
“Organizasaun
jornalista sira nian”, nudar ema koletiva ne’ebé harii hanesan asosiasaun, ho
ninia objetivu mak atu defende direitu sira no reforsa devér no valór
profisionál hirak ne’ebé iha ligasaun ho
atividade jornalista nian;
j)
“Sensura”,
nudar hasai ho forsa ba informasaun ne’ebé atu publika ka tranzmite, inklui
tentativa, nune’e mós ho impozisaun konteúdu
sira ba órgaun komunikasaun sosiál;
k)
“Direitu
atu hatán”, nu’udar direitu ema ida-idak nian, individuál ka koletiva, hodi
publika ka tranzmite resposta ba konteúdu ne’ebé fó sai faktu ne’ebé ofende
ninia onra, naran di’ak, reputasaun ka imajen;
l)
“Direitu
atu ha’dia”, nudar direitu ema ida-dak nian, individual ka koletiva, atu halo
korreksaun ba notisia ne’ebé fo sai la lo’os kona-ba nia;
m)
“Kodigu
Etika Jornalista sira nian”, nu’udar regra lubun ida ne’ebé aplika ba
profisaun.
KAPÍTULU II
PRINSÍPIU
FUNDAMENTAL SIRA
Artigu 3.º
Direitu informasaun
1.
Sidadaun
hotu-hotu iha direitu atu fó informasaun, buka informasaun no hetan
informasaun, ho objetivu ikusliu maka harii sosiedade ne’ebé livre,
dezenvolvida, justa no demokrátika.
2.
Direitu
kona-ba informasaun sidadaun sira nian tenke asegura tuir realidade no
izensaun, liuhusi haketak loloos entre faktu no opiniaun sira, hodi respeita
opiniaun oin-oin.
Artigu 4.º
Liberdade imprensa
Tuir artigu ida
uluk, direitu jornalista sira nian atu informa bazeia ba liberdade imprensa no
kriasaun, ne’ebé inklui direitu sira hanesan tuir mai ne’e:
a) Asesu ba fonte hotu-hotu informasaun nian,
exetu iha exesaun ruma ne’ebe hatu’ur ona iha lei;
b)
Protesaun
ba independénsia no ba segredu profisionál;
c)
Liberdade
editoriál;
d)
Direitu
atu harii órgaun komunikasaun sosiál nian.
Pareser: Presiza halo
mudansa iha aliena a artigu 4. Kuandu la halo mudansa maka sei mosu
intrepetasaun sala iha implementasaun lei ne’e.
Alinea a bele sai hanesan ne’e: ‘’ Asesu ba fonte hotu-hotu inormasaun nian
baseia prinsipu Konstituisaun no Kode Etika Jornalista.
Artigu 5.º
Limite sira
Liberdade imprensa labele hetan kualkér
sensura ruma, hodi halo tuir de’it maka limite konstitusionál hirak ne’ebé
impoin husi direitu ba ónra no privasidade no husi direitu ba prezunsaun
inosénsia nian no segredu justisa nian.
Pareser: Artigu ida ne’e
diak ona maibe tenke aumenta lia fuan ‘’Kode Etika Jornaista’’.
Bele sai hanesan paragrafu
tuir mai:
‘’ Liberdade imprensa
labele hetan kualkér sensura ruma, hodi halo tuir de’it maka limite
konstitusionál no Kode Etika Jornaista hirak ne’ebé impoin husi direitu ba ónra
no privasidade no husi direitu ba prezunsaun inosénsia nian no segredu justisa
nian.’’
KAPÍTULU III
JORNALISTA
SIRA
Artigu 6.º
Kapasidade
Bele sai nu’udar jornalista ema timoroan
sira ne’ebé iha ona abilitasaun akademika no profisional ne’ebé hetan
rekoñesimentu hosi Konsellu Imprensa no hala’o aktividade jornalistika iha
órgaun komunikasaun sosiál ida.
Pareser:
Artigu ne’e tenke iha mudansa, hanesan tuir mai ne’e:
“Bele sai nu’udar jornalista ema timoroan ne’ebé iha
ona idade tinan sanulu resin hitu ba leten no remata ona ensinu sekundáriu, ka
iha abilitasaun né’ebé ekivale ho ensinu sekundáriu ne’ebé hetan rekoñesimentu
husi órgaun ofisiál ida no halao atividade jornalistika iha orgaun komunikasaun
sosial ida.
Esplikasaun:
Paragrafu iha pareser ne’e signifika:
Sidadaun Timoroan sira ne’ebe maka iha kapasidade bele
sai jornalista kuandu orgaun komunikasaun sosial ruma simu sira, nein liu husi
Konselu Imprensa.
Situasaun ida ne’e maka importante tanba:
-
Orgaun komunikasaun sosial maka iha direitu simu ema ruma sai jornalista.
-Ema sai jornalista tanba tuir ona kriteria
interna orgaun komunikasaun sosial ida nian.
-
Jornaista iha maka orgaun komunikasaun sosial bele halao nia funsaun.
-Orgaun
komunikasaun sosia maka padraun, nia mak selu jornalista nudar trabalhador.
-Orgaun
Komunikasaun Sosial maka tenke fo
rekonesimentu uluk ba ema ida sai jornalista molok Konselu Imprensa.
Konselu Imprensa haforsa deit
rekonesimentu ne’ebe orgaun komunikasaun sosial fo ona ba ema ruma sai
jornalista.
-
Konselu Imprensa mosu tanba orgaun komunikasaun sosial iha, laos Konselu
Imprensa mak hamosu orgaun komunikasaun sosial.
-Konselu
Imprensa mosu atu sai arbitru, mediador no ajuda rezolve (laos rezolve)
problema sira ne’ebe mosu iha serbisu imprensa nian.
-Ema
ida atu iha akademika ka laiha, ne’e politika internu orgaun komunikasaun
sosial nian. Jornalista ida atu iha kapasidade ka laiha ne’e laos kestaun tanba
iha ona artigu ne’ebe fo sansaun ba erro sira ne’ebe mosu iha publikasaun
imprensa nian.
-Karik
governu Timor-Leste hamosu artigu ida ne’e ho razaun atu hasae kapasidade
jornalista sira nian, entaun bele dehan katak razaun governu nian ne’e sala
tanba la tuir dalan normal. Situasaun
ida ne’e signifika katak governu “liu husi” Konselu Imprensa maka sei hili ema
ida ba jornalista.
Presiza
kuidadu tanba lei ne’e dehan fundus ba Konselu Imprensa mai husi estadu.
Artigu 7.º
Ezersísiu
1.
Jornalista
tenke hahú ninia karreira profisionál liuhusi halo estájiu profisionál ida, ho
durasaun fulan neen, iha órgaun komunikasaun sosiál ne’ebé hala’o estájiu ba.
2.
Durante
estájiu profissional, órgaun komunikasau sosiál tenke haklean koñesimentu
tékniku no linguistiku husi estajiáriu, no mós halo nia hatene direitu no devér
sira, kona-ba lei no Kódigu Etika, bainhira hala’o sira nia kna’ar.
3.
Bainhira
estájiu hotu, kompete ba órgaun komunikasaun sosiál fó sertifiksdu estajiu ho
konkluzaun aproveitamentu nian.
4. Serifikadu ne’ebe temi iha numeru ida uluk
nudar kondisaun importante atu hodi hetan identifikasaun rasik hosi Konsellu
Imprensa nudar jornalista.
Pareser: Presiza hasai artigu ida ne’e
tanba esplika ona iha pareser ba artigu 6.
Artigu 8.º
Inkompatibilidade sira
1.
Ema
ne’ebé halo atividade jornalistika labele hala’oo mos servisu selukhanesan tuir
mai nee:
a)
Funsionáriu
públiku;
b)
Ema ho
kargu iha órgaun soberania, podér lokál ka komunitáriu;
c)
Ema
responsável husi partidu politiku;
d)
Ema
ne’ebé iha relasaun públika ka asesór ba imprensa, komunikasaun no imajen.
e)
Naran
atividade ida ne’ebé hakarak promove rikusoi ka servisu liuhusi publisidade.
2.
Alínea
a) numeru anterior sei la aplika ba funsionariu publiku sira ne’ebe servisu iha
media estadu nian nudar jornalista;
3.
Bainhira
sei hala’o serbisu ne’ebé fó sai ona iha numeru 1 husi artigu ida née, tenke fó
fali titulu identifikasun ne’e ba Consellu Imprensa ne’ebe fó ba nia hodi
labele halo atividade jornalistika.
4.
Bainhira
impedimentu ne’e ramata ona situasaun ne’ebé hamosu impedimentu ne’e mós
ramata, nune’e jornalista bele hala’o fila-fali ninia funsaun nu’udar
jornalista, karik nia hakarak tama fila-fali ba kualkér órgaun komunikasaun
sosiál nian ida.
Paraser: Presiza iha mudansa ba iha alinea 3.
Mudansa:
Alinea 3: ‘’ Bainhira sei hala’o serbisu ne’ebé fó sai
ona iha numeru 1 husi artigu ida née, tenke fó fali titulu identifikasun ne’ebe
nia hetan husi orgaun komunikasaun sosial no Consellu Imprensa ne’ebe fó ba nia
hodi labele halo atividade jornalistika.
Konsekvensia la halo mudansa:
Signifika Konselu Imprensa maka foti ema sai
jornalista iha orgaun komunikasaun sosial ida. Klaru ona iha pareser ba artigu
6.
Artigu 9.º
Filiasaun
Jornalista sira iha direitu atu tama ba iha organizsaun sira jornalista
nian tuir nia hili.
Artigu 10.º
Direitu sira
1.
Jornalista
iha direitu atu tau ninia naran iha notísia ne’ebé nia hakerek mesak ka
hamutuk.
2. Jornalista ne’ebé iha títulu identifikasaun
iha direitu atu hetan asesu ba fonte ofisiál informasaun sira, maibe tenke
konsidera prosedimentu administrativu sira.
3. Regra hirak ne’ebé temi iha numeru ida uluk
sei sujeita ba exesaun hirak ne’ebé lei prevee tiha ona.
4.
Jornalista
ne’ebé iha títulu identifikasaun bele iha asesu ba eventu públiku, bainhira
hala’o sira nia kna’ar, nune’e mós ba sira ne’ebé, maske iha asesu rezervadu,
bele iha asesu ba órgaun komunikasaun sosiál hotu-hotu.
5.
Jornalista
iha direitu atu rai segredu profisionál, hodi la iha obrigasaun atu fó sai
ninia fonte informasaun, exetu tribunal fo ordem tuir lei prosesu penál.
6.
Jornalista
labele hetan limite atu fó sai ka simu opiniaun sira no labele hala’o serbisu
ne’ebé la tuir nia konsiénsia ka Kódigu Étika Jornalista sira nian, no labele
hetan kastigu bainhira nia la simu serbisu ne’e.
Pareser: Presiza iha mudansa ba iha alinea 2 no 3
tanba alinea sira ne’e bele hamosu intrepetasaun sala. Autoridade sira bele uza
artigu ida ne’e hodi halo prosesu administrasaun defisil ida ba orgaun
komunikasaun sosia sira hodi hetan informasaun ruma ne’ebe publiku presiza
hatene lalais, hanesan kazu KKN sira ka krime ruma ne’ebe involve ajente estadu
ruma ka desizaun importante sira ne’ebe autoridade foti ba distinu povu no
nasaun.
Artigu 11.º
Devér sira
1.
Sai
nu’udar jornalista nia devér mak.
a)
Kontribui
ba sosiedade ida-ne’ebé livre no demokrátika hodi luta hasoru limitasaun ruma
ba liberdade ko'alia, liberdade imprensa ka limitasaun sira seluk ne’ebé bele
hanetik sidadaun sira goza direitu ba informasaun.
b)
Kontribui
ba sosiedade nia dezenvolvimentu hodi hato’o informasaun ba sidadaun sira tuir
dalan ne’ebé edukativu, onestu no responsável, hodi nune’e bele promove
kriasaun ba opiniaun públiku ida-ne’ebé esklaresidu.
c)
Defende
opiniaun oi-oin, hodi asegura kapasidade espresaun husi opiniaun ne’ebé la
hanesan no respeitu ba diversidade kulturál, relijioza no étnika sidadaun sira
nian.
d)
Hala’o
sira-nia profisaun ho independénsia no izensaun, la iha interese seluk nébe
asliu hodi fó esklaresimentu ne’ebé loos ba públiku.
e)
Kumpri
nafatin direitu personalidade sidadaun sira nian hodi fó protesaun ba sira-nia
onra, dignidade no privasidade, exetu ba kazu ne’ebé relasiona lolo’os ho
defeza ba interese públiku.
f)
Respeita
prezunsaun inosensia ema sira ne’ebé sei iha prosesu judisiál to’o tribunál
foti desizaun
g)
Hala’o
ninia kna’ar ho respeitu ba prinsípiu étika profisaun nian hodi kumpri regra
hirak ne’ebé maka hakerek iha Kódigu
Étiku Jornalista sira nian.
Artigu 12.º
Kódigu Étika
Jornalista ho
ninia organizasaun profisionál sira maka responsabiliza ba kriasaun Kódigu
Étiku, ne’ebé tenke estabelese regra konduta sira atubele kesi profisionál sira
hotu bainhira ezerse sira-nia atividade.
KAPÍTULU IV
EMPREZA KOMUNIKASAUN
SOSIÁL
Artigu 13.º
Empreza Komunikasaun Sosiál
1.
Papel
órgaun komunikasaun sosiál sira nian mak informa, eduka no entertein hodi
kontribui ba sosiedade ida ne’ebé informada no opiniaun publika ida ne’ebé
oioin.
2.
Kualkér
sidadaun timoroan iha liberdade atu harii órgaun komunikasaun sosiál ida
nu’udar sosiedade komersiál tuir lei.
3.
Estadu
iha direitu atu kria órgaun sira komunikasaun sosiál servisu públiku nian, tuir
lei.
4.
Rádio
komunitaria sira tenke harii hosi komunidade lokál liuhusi klibur komunidade
nian ida tuir sira nia karakter no regula tuir lei.
5.
Estadu
no sidadaun sira iha liberdade atu harii ajénsia notísioza atu hodi habelar
informasaun iha nivel nasionál no internasionál.
6. Partidu polítiku sira labele harii órgaun
komunikasaun sosiál.
7.
Ema
estranjeiru, mesak ka koletivu (empreza) ne’ebé hola parte iha kapitál sosiál
órgaun komunikasaun sosiál nian ida tenke respeita ba regra ne’ebé aplika ba
imigrasaun nian.
8.
Orgaun
komunikasaun estrangeiru ne’ebe hakarak halo distribuisaun no korespondente iha
Timor-leste tenki hetan autorizasaun husi ministériu tutela.
Pareser: Presiza iha mudansa ba iha alinea 6 tanba
hamosu konfuzaun.
Intrepetasaun mosu katak:
- Alinea 6 ne’e kontra liberdade harii orgaun
komunikasaun sosia ne’ebe hakerek iha artigu 40 iha Konstituisaun RDTL nian.
- Alinea 6 kontradiksaun ho Artigu 2, alinea g
rekonese ne’ebe ‘’ Meiu komunikasaun sosiál doutrináriu ka konfesional’’. Ne’e
katak laiha problema atu partidu politiku bele hari orgaun komunikasaun sosial.
- Partidu politiku sira bele harii orgaun komunikasaun
sosial maibe tenke tuir regra espesial ruma, hanesan frekwensia, komersiu, no
respeita direitu fundamental sira ne’ebe maka kada sidadaun Timor-Leste tenke
hetan, hanesan hakereke iha Konstituisaun RDTL.
-
Kuandu mantein orijinal alinea 6 entaun tenke aumenta alinea ida tan ne’ebe
bandu mos
instituisaun relijioju sira hari orgaun komunikasaun sosial.
Artigu 14.º
Lisensiamentu
Órgaun komunikasaun sosiál radiofóniku no televizivu
sira bele funsiona de’it tuir lisensa frekuénsia nian ne’ebé Autoridade
Nacional ba Komunikasaun sira maka sei fó, ho ninia objetivu ikus mak atu
asegura jestaun loloos espektru radiuelétriku nian.
Artigu 15.º
Rekizitu formál sira
1.
Órgaun
komunikasaun sosiál tenke fó-sai ninia naran, na’in (sira) ninia naran no
hela-fatin.
2.
Órgaun
sira komunikasaun sosiál impresu nian, tenke tau mós, iha pájina dahuluk,
títulu publikasaun, loron publikasaun, periodisidade no ninia folin, nomós, iha
kualker pajina nia laran tenke hakerek identifikasaun nain nian, membru
diresaun sira nian, responsavel editoriál sira nian, naran no hela-fatin
entidade impresora nian.
3.
Programa
radiofóniku ka televizivu sira tenke temi no fo sai identifikasaun autor sira nian nune’e mos
responsável editoriál no tékniku sira nia identifikasaun.
4. Orgaun komunikasaun sosial sira iha
obrigasaun atu rai material publikasaun sira hanesan audiovisual durante fulan
neen nia laran.
Pareser:
Presiza hasai alinea 4 iha artigu 14 tanba:
- Buat
ne’e la importante
-
Rajaun rai materia mos la klaru ida. Rai materia atu ba objetivu saida? Lalos
ida kuandu rai materia atu ikus mai fo ba estadu. Tanba saida mak ladiak?Tuir
regra normal jornalismu nian maka:
-Laiha
segredu, katak kualker informasaun ne’ebe nia hetan tenke publika atu ema hotu
hatene.
-Orgaun
komunikasaun sosial laos fatin atu rai arkivu ba estadu, tanba nia serbisu
independente tuir Kode Etika.
-Estadu
bele husu kooperasaun ho orgaun komunikasaun sosial hodi hetan materia sira
ne’ebe publika ona, maibe laos liu husi dalan ‘’obriga’’. Kuandu hakerek iha
lei signifika estadu obriga ona orgaun komunikasaun sosial nudar ninia ain ho
liman.
-Kada
sidadaun iha direitu uja materia produsaun imprensa liu husi kooperasaun, laos
ho lei. Tanba media ne’e orgaun independente.
Iha
lia fuan seluk dehan ‘’Jornalista laos elementus intelijen estadu ka
instituisaun rivada sira nian’’.
Artigu 16.º
Publisidade
1.
Habelar
materiál publisitáriu sira tenke respeita, valór, prinsípiu no instituisaun
fundamentál sira ne’ebé konsagra ona iha konstituisaun.
2.
Publisidade
hothotu ne’ebé maka halo ka publisidade grafika, ho forma testu ka imajen
ne’ebé selu tiha ona hodi publika ka transmite, tenke identifika liuhosi letra
sira “PUB”.
3.
Materiál
publisitáriu sira ne’ebé atu publika, labele prejudika independénsia editoriál
órgaun komunikasaun sosiál ne’e rasik.
KAPÍTULU V
DIREITU
RESPOSTA NO REKTIFIKASAUN
Artigu 17.º
Kondisaun efektivasaun nian
1.
Titulár
ka reprezentante mak iha direitu atu hatán ka hadi’ak iha prazu loron-sanulu
resin lima, hahú hosi loron publikasaun ka transmisaun ba konteúdu ne’ebé atu
hetan resposta ka rektifikasaun nian.
2.
Direitu
ba hatán ka hadia fila-fali kumpri ona bainhira hetan konkordánsia hosi titular
ka ninia reprezentante, bainhira órgaun komunikasaun sosiál korrije ka
esklarese ona konteúdu ne’ebé sai kestaun.
3.
Testu
resposta ka rektifikasaun nian ne’ebé identifika ona tenke hato’o ba
responsável másimu órgaun komunikasaun sosiál nian.
4.
Testu
resposta sei la simu bainhira:
a)
Ko’alia
kona-ba asuntu seluk;
b)
Halai-sees
hosi limite espasu ka tempu konteúdu nian ne’ebé hamosu resposta;
c)
Iha
liafuan hirak ne’ebé ofende kualkér ema ka entidade ida.
5.
Responsável
editoriál órgaun komunikasaun sosiál maka bele halo justifikasaun ho razaun
forte ba rekuza ne’e no tenke fo hatene ba titulár direitu nian iha loron
tuirmai, hafoin simu testu resposta nian.
6.
Testu
resposta ka rektifikasaun nian tenke publika ka transmite iha edisaun tuirmai,
loron maksimuk nian, hodi tuir kritériu hanesan ho vizibilidade konteudu nian
ne’ebé maka hamosu resposta ne’e.
7.
Rekuza
sein fundamentu bainhira ezerse direitu resposta, nian sai nudar kontra
ordenasaun ne’ebe bele hetan sansaun tuir alínea f) husi artigu 20.
KAPÍTULU VI
FORMA
SIRA RESPONSABILIDADE NIAN
Artigu 18.º
Forma sira responsabilidade nian
Kona-ba interese no
valór sira lei proteje ne’ebé hetan violasaun liuhusi imprensa, ninia autor
sira maka sei hatán tuir responsabilidade sivil no kriminál.
Pareser:
Presiza hadia. Bele muda ba: ‘’Kona-ba
interese no valór sira lei proteje ne’ebé hetan violasaun liuhusi imprensa,
ninia autor sira maka sei hatán tuir responsabilidade sivil’’.
Presiza
hasai lia fuan ‘’krime’’ tanba tuir lei
TL nian katak defamasaun la tama ba Kodigu Krime, maibe Kodigu Sivil.
Artigu
19.º
Responsabilidade sivil
1.
Sairesponsável ho forma hanesan ba prejuizu
ne’ebé hetan tamba kazu sira iha publikasaun ba testu, lian ka imajen makAutór,
Diretór ka ninia substitute legál no empreza ka órgaun komunikasaun social;
2.
Direitu ba indemnizasaun ba prejuizusira ne’ebé
maka hetan liu hus iimprensa durasaun sei hotu bainhira la halo keixa liu ona
tinan tolu hahú hosi loron publikasauntuirhakerekihaartigu 432
husiKódiguSivil.
Artigu 20.º
Kontra-ordenasaunsira
1.
Bainhira viola dispozisaunsiraiha lei idane’e,
ne’ebé la sai nu’udar responsabilidade kriminál, hafoin Konsellu Imprensa uza
mekanismu hototu kona-ba mediasaun nian maibé la konsegerezolve, sei hetan pena
husi entidade kompetente hanesan tuir mai:
a)
Hosi $.
250 to’o $ 1000 USD bainhira la kumpri regra hirak iha artigu 8.º no. 1
b)
Hosi $.
250 to’o 500 USD bainhira la kumpri regra hirak iha artigu 9.º
c)
Hosi $.
500 to’o $. 1500 USD bainhira la kumpri regra hirak iha artigu 11.º.
d)
Hosi $.
1000 to’o $. 2500 USD bainhira la kumpri regra hirak iha artigu 15.º no. 2 no
4.
e)
Hosi $.
5000 to’o $. 25000 USD bainhira la kumpri regra hirak iha artigu 16.º.
f)
Hosi $.
2500 to’o 10.000 USD bainhira la kumpri regra hirak iha artigu 17.º no. 7
2.
Repartisaun
reseita hosi multa sira ne’ebé refere iha alínea sira hosi numeru uluk sei
determina iha diploma hamutuk hosi Ministériu Finansa no Ministériu ne’ebé
tutela ba área komunikasaun sosiál.
Pareser:
– Mosu konfuzaun iha artigu ida ne’e tanba:
- Artigu ne’e la klaru tanba la esplika klaru orgaun
ne’ebe maka iha poder hodi konsidera iha violasaun liu husi imprensa. Tribunal,
Governu ka Konselu Imprensa mak foti desizaun?
Karik Konselu Imprensa, entaun ne’e lalos tanba nia
laos tribunal ba media. Mas la hatene los oinsa governu TL nia intensaun harii
Konselu Imprensa ne’e.
- Nusa maka liga fali asuntu ida
ne’e ba Ministeriu Financas no Ministeriu nebe tutela ba area komunikasaun
sosial? Presiza esplika didiak.
Artigu 21.º
Atentadu ba liberdade informasaun nian
1.
Ema
ne’ebé mak impede hala’o aktividade jornalistika sei hetan pena prizaun to’o
tinan rua ka selu multa.
2.
Funsionáriu
públiku ka ajente Estadu nian, ne’ebé komete atentadu hasoru liberdade imprensa
sei hetan pena prizaun to’o tinan tolu ka selu multa.
3.
Ema
ne’ebé maka halo tentativa de’it mós sei hetan pena.
4. Responsabilizasaun kriminál infraktór nian la
prejudika direitu indemnizasaun, tuir rejime jerál responsabilidade sivil nian.
KAPÍTULU VII
KonselLU Imprensa
Artigu 22.º
Kompozisaun no kompeténsia sira
1.
Konsellu
Imprensa ne’e entidade administrativa independente ida ne’ebé ninia misaun maka
defende direitu ba informasaun no liberdade espresaun, define ninia atividade
sira sein kualkér diretrís ka orientasaun sira hosi podér polítiku, tuir
Konstituisaun haruka.
2.
Konsellu
Imprensa kompostu hosi membru na’in
hitune’ebé hili hanesan tuirmai:
a)
Jornalista
na’in tolu ne’ebé hili hosi organizasaun legál jornalista Timor-Leste nian;
b)
Reprezentante
proprietáriu órgaun komunikasaun sosiál na’in rua ne’ebé sira rasik maka hili;
c)
Figura
públika na’in rua, ne’ebé iha esperiénsia kona-ba dezenvolvimentu komunikasaun
sosiál no ninia perkursu profisionál ne’ebé garante ezersísiu kargu ne’e ho
espíritu protesaun ba liberdade imprensa, ne’ebé hili hosi organizasaun sira
jornalista nian no nain ba media sira.
3.
Membru Konsellu Imprensa na’in hitu ne’e maka sei
hili rasik entre sira na’in ida sai nu’udar Prezidente.
4.
Mandatu
ba kada Membru Konsellu Imprensa nian iha durasaun tinan haat, ne’ebé sei bele
renova dala ida de’it.
5.
Konsellu
Imprensa tenke hala’o knaar hirak tuirmai ne’e:
a)
Proteje
liberdade imprensa hosi kualkér influénsia individuu, grupu ka interese
polítiku no ekonómiku;
b)
Rekoñese
no superviziona jornalista no órgaun komunikasaun sosiál hothotu hodi kumpri
kodigu etika nian;
c)
Mantein
aktualizada kona-ba baze dadus ida ba empreza komunikasaun sosiál, organizasaun
jornalista sira nian no jornalista sira ne’ebé sei hala’o hela servisu;
d)
Rekoñese
estatutu profisionál jornalista sira nian ne’ebé órgaun komunikasaun sosiál
sira hatudu tuir artigu 7.º lei ida ne’e nian;
e)
Sai
árbitru, mediadór no rezolve disputa sira ne’ebé mosu tanba rezultadu husi
atividade jornalístika, ba iha relasaun entre sidadaun sira, organizasaun sira,
órgaun Estadu no órgaun sira komunikasaun sosiál nian;
f)
Fo
pareser bainhira Tribunal konsidera katak presiza dunik opiniaun espesializada
husi Konsellu Imprensa atuhodi rezolve litijiu sira ne’ebé mosu hosi aktividade
jornalistika.
g)
Promove
komunikasaun entre atividade komunikasaun sosiál, sosiedade no órgaun sira
Estadu nian;
h)
Apoia
organizasaun jornalista sira nian ba iha dezenvolvimentu kompetensia
profisionál, teknika no intelektual jornalista sira nian liu hosi hala’o izame
aptidaun dala rua iha tinan ida;
6.
Finansiamentu
ba Konsellu Imprensa nian asegura husi dotasaun Orsamentu Jerál Estadu no mos reseita
rasik.
7.
Orsamentu
ne’ebé fó, iha tempu ne’ebé de’it, labele afeta ba independénsia Konsellu
Imprensa nian.
KAPÍTULU VIII
DISPOZISAUN
TRANZITÓRIA NO FINÁL SIRA
Artigu 23.º
Direitu anteriór sira
1.
Ba
Jornalista sira ne’ebé hala’o tiha ona knar iha órgaun komunikasaun sosiál
ne’ebe liu ona tinan 6 sei la aplika kritériu hirak ne’ebé hatuur iha artigu
6.º no 7º.
2.
Tuir
númeru ida uluk, órgaun komunikasaun sosiál sira tenke asegura katak entrega
duni ba jornalista idaidak ninia títulu identifikasaun rasik no sira labele
tuir períodu estájiu profisionál ida.
Artigu 24.º
Rejime tranzisaun nian
1.
Kualkér
órgaun komunikasaun sosiál ne’ebé maka la kumpri númeru 2 no 4 hosi artigu 13.o,
bainhira Lei ne’e tama iha vigór, sei iha períodu tinan ida, hafoin loron ne’e
atuhodi konklui prosesu regularizasaun ba ninia situasaun iha entidade públika
kompetente sira-nia oin.
2.
Orgaun
komunikasaun sosiál sira ne’ebé maka la kumpri artigu 14.0, bainhira
Lei ne’e tama iha vigór, sei iha períodu tinan ida, hafoin loron ne’e atubele
hala’o ninia pedidu regularizasaun.
3.
Orgaun
komunikasaun sosiál sira ne’ebé maka la kumpri artigu 15.0, bainhira
Lei ne’e tama iha vigór, sei iha períodu loron-sianulu, hafoin loron ne’e,
atubele kumpri rekezitu formál sira ne’ebé fó-sai.
4.
To’o
tama iha vigor ba Dkreto-Lei previstu iha artigu tuirmai no hahu funsiona
Konsellu Imprensa, membru governu ne’ebe tutela ba Komunikasaun Sosial sei
ezerse funsaun tranzitoriu sira ne’ebe fo ba nia.
Artigu 25.º
Regulamentasaun
1.
Estatutu
Konsellu Imprensa nian tenke aprova, tuir Dekretu-Lei, iha prazu loron-sianulu,
hahú hosi lei ne’e tama iha vigór.
2.
Estatutu
Konsellu Imprensa tenke defini forma rekoñesimentu nian hosi organizasaun jornalista
ho kapasidade atubele partisipa iha nomeasaun membru na’in-tolu ne’ebé maka sei
tama ba Konsellu ne’e rasik.
3.
Regulamentasaun
sira seluk hosi lei ida ne’e sei aprova ho Dekretu Governu nian.
Artigu 26.º
Tama iha vigór
Lei ida ne’e tama iha vigór hafoin loron-tolunulu hosi
ninia publikasaun.
Aprova iha Parlamentu Nasionál (...).
O Presidente do Parlamento Nacional
__________________________________
Promulga iha loron
(…)
Publika husi.
O Prezidente Repúblika,
____________________________________
Taur Matan Ruak
Experiência de Hawthorne
.
A experiência
de Hawthorne foi realizada em 1927, pelo Conselho Nacional de Pesquisas dos
Estados Unidos (National Research Council), em uma
fábrica da Western Electric Company, situada em Chicago, no bairro de
Hawthorne e sua finalidade era determinar a relação entre a intensidade da
iluminação e a eficiência dos operários medida através da produção. A
experiência foi coordenada por Elton
Mayo e
colaboradores, e estendeu-se à fadiga, acidentes no trabalho, rotatividade do
pessoal (turnover) e ao efeito das condições de trabalho sobre a
produtividade do pessoal.[1]
Objetivo
A direção da
fábrica de Western Electric, situada no bairro Hawthorne da cidade de Chicago,
Condado de Cook, estado de Illinois, contratou uma
equipe de Harvard (Elton
Mayo- médico
especializado em psicopatologia e Fritz Roethlisberger) para conduzir
experimentos relacionando produtividade e condições fisicas de trabalho. Nessa fábrica
havia um grande departamento onde moças montavam relés de telefone. A tese era
que aumentando a luminosidade, a produtividade também aumentaria. A Western
Electric fabrica equipamentos e componentes telefônicos. Na época, valorizava o
bem-estar dos operários, mantendo salários satisfatórios e boas condições de
trabalho. A empresa não estava interessada em aumentar a produção, mas em
conhecer melhor seus empregados.
1ª Fase - Os Estudos da Iluminação
Para analisar o
efeito da iluminação sobre o rendimento dos operários, foram escolhidos dois
grupos que faziam o mesmo trabalho e em condições idênticas: um grupo de
observação trabalhava sobre intensidade de luz variável, enquanto o grupo de
controle tinha intensidade constante. Curiosamente, no grupo experimental e no
grupo de controle, registrou-se um aumento na produtividade. Os pesquisadores
não conseguiram provar a existência de qualquer relação simples entre a intensidade
de iluminação e o ritmo de produção. Reduziu-se a iluminação na sala
experimental. Esperava-se uma queda na produção, mas o resultado foi o oposto,
a produção na verdade aumentou. Comprovou-se a preponderância do fator
psicológico sobre o fator fisiológico: a eficiência dos operários é afetada por
condições psicológicas. Reconhecendo que o fator psicológico influenciava no
resultado da pesquisa, os pesquisadores pretenderam elimina-lo da experiência,
por considera-lo inoportuno, razão pela qual a experiência prolongou-se até
1932, quando foi suspensa em razão da crise econômica de 1929. A conclusão (que
ficou conhecida como experiência de Hawthorne) é que o aumento da produtividade
não estava relacionado com a intensidade da luz, mas sim com a atenção que
estava sendo dada às pessoas.
2ª Fase - Sala de montagem de relés
Começou em
1927. Foi criado um grupo de observação: cinco moças montavam os relés,
enquanto uma sexta fornecia as peças para abastecer o trabalho. A sala de
provas era separada do departamento (onde estava o grupo de controle) por uma
divisão de madeira. O equipamento de trabalho era idêntico ao utilizado no
departamento, apenas incluindo um plano inclinado com um contador de peças que
marcava a produção em uma fita perfurada. A produção foi o índice de comparação
entre o grupo experimental (sujeito a mudanças nas condições de trabalho) e o
grupo controle (trabalho em condições constantes). O grupo experimental tinha
um supervisor, como no grupo de controle, além de um observador que permanecia
na sala. Elas foram convidadas para participar na pesquisa e esclarecidas
quanto aos seus objetivos: determinar o efeito de certas mudanças nas condições
de trabalho (período de descanso, lanches, redução no horário de trabalho
etc.). Eram informadas dos resultados e as modificações eram antes submetidas a
sua aprovação. A pesquisa foi dividida em 12 períodos.[2] .
- 1°
período: Durou duas semanas. Foi estabelecida a capacidade produtiva em
condições normais de trabalho (2.400 unidades semanais por moça) que
passou a ser comparada com os demais períodos.
- 2°
período: Durou cinco semanas. O grupo experimental foi isolado na sala de
provas, mantendo-se as condições e o horário de trabalho normais e
medindo-se o ritmo de produção. Serviu para verificar o efeito da mudança
de local de trabalho.
- 3°
período: Modificou-se o sistema de pagamento. No grupo de controle havia o
pagamento por tarefas em grupo. Os grupos eram numerosos (mais de cem
moças), as variações de produção de cada moça eram diluídas na produção e
não refletiam no salário individual. Separou-se o pagamento do grupo
experimental e, como ele era pequeno, os esforços individuais repercutiam
diretamente no salário. Esse período durou oito semanas. Verificou-se
aumento de produção.
- 4°
período: Início da introdução de mudanças no trabalho: um intervalo de
cinco minutos de descanso no período da manhã e outro igual no período da
tarde. Verificou-se novo aumento na produção.
- 5°
período: Os intervalos de descanso foram aumentados para dez minutos cada,
verificando-se novo aumento de produção.
- 6°
período: Introduziram-se três intervalos de cinco minutos na manhã e três
à tarde. A produção não aumentou e houve quebra no ritmo de trabalho.
- 7°
período: Voltou-se a dois intervalos de dez minutos, em cada período,
servindo-se um lanche leve. A produção aumentou novamente.
- 8°
período: O grupo experimental passou a trabalhar até às 16h30min e não até
às 17 horas, como o grupo de controle. Houve acentuado aumento na
produção.
- 9°
período: O grupo passou a trabalhar até às 16 horas. A produção permaneceu
estacionária.
- 10°
período: O grupo experimental voltou a trabalhar até às 17 horas. A
produção aumentou bastante.
- 11°
período: Estabeleceu-se a semana de cinco dias, com sábado livre. A
produção diária do grupo experimental continuou a subir.
- 12°
período: Voltou-se às mesmas condições do 3° período, tirando-se todos os
benefícios dados, com a aceitação das moças. Esse período durou 12
semanas. Inesperadamente a produção atingiu um índice jamais alcançado
anteriormente (3.000 unidades semanais por moça).
Conclusão dessa fase
- As moças
gostavam de trabalhar na sala de provas porque era divertido e a
supervisão branda (ao contrário da supervisão de controle rígido na sala
de montagem) permitia trabalhar com liberdade e menor ansiedade;
- Havia um
ambiente amistoso e sem pressões, na qual a conversa era permitida, o que
aumentava a satisfação no trabalho;
- Não havia
temor ao supervisor, pois este funcionava como orientador;
- Houve um
desenvolvimento social do grupo experimental. As moças faziam amizades
entre si e tornaram-se uma equipe;
- O grupo
desenvolveu objetivos comuns, como o de aumentar o ritmo de produção,
embora fosse solicitado trabalhar normalmente.
3ª Fase - O programa de entrevistas
Os
pesquisadores, fixados no estudo das relações humanas no trabalho, verificaram
que, no grupo de controle, as moças consideravam humilhante a supervisão
vigilante e constrangedora. Assim, em 1928 iniciou-se o Programa de Entrevistas
(Interviewing Program) com os empregados para conhecer suas atitudes e
sentimentos, ouvir suas opiniões quanto ao trabalho e tratamento que recebiam,
bem como ouvir sugestões a respeito do treinamento dos supervisores. O programa
obteve sucesso. Foi, então, criada a Divisão de Pesquisas Industriais para
ampliar o Programa de Entrevistas. Entre 1928 e 1930 foram entrevistados cerca
de 21.126 empregados. Em 1931 adotou-se a técnica da entrevista não diretiva,
onde o operário pode falar livremente, sem que o entrevistador desvie o assunto
ou tente impor um roteiro prévio. O Programa de Entrevista revelou a existência
da Organização Informal dos Operários a fim de se protegerem das ameaças da
Administração. Nela, os operários se mantêm unidos através de laços de lealdade
4ª Fase - Sala de montagem de terminais
Para analisar a
relação entre a Organização Informal dos Operários e a Organização Formal da
Fábrica, foi escolhido um grupo experimental para trabalhar em uma sala
especial com condições de trabalho idênticas às do departamento. Um observador
ficava dentro da sala e um entrevistador fora entrevistando o grupo. O sistema
de pagamento era baseado na produção do grupo. O salário só poderia ser maior
se a produção total aumentasse. O observador pôde notar que os operários dentro
da sala usavam uma porção de artimanhas – logo que os operários montavam o que
julgavam ser a sua produção normal, reduziam seu ritmo de trabalho. Os
operários passaram a apresentar certa uniformidade de sentimentos e
solidariedade grupal. O grupo desenvolveu métodos para assegurar suas atitudes,
considerando delator o membro que prejudicasse algum companheiro e pressionando
os mais rápidos para estabilizarem sua produção por meio de punições
simbólicas.
Conclusões da Experiência de Hawthorne
Nível de
Produção é Resultante da Integração Social
nível husi
produsaun la determina tuir kapacidade física ou fisiológica husi
empregado sira (ho afirmasaun husi Teoria Clássica), mas por normas sociais e
expectativas grupais. É a capacidade social do trabalhador que determina o seu
nível de competência e eficiência e não sua capacidade de executar movimentos
eficientes dentro do tempo estabelecido. Quanto maior a integração social do
grupo, maior a disposição para trabalh.
Comportamento
Social dos Empregados
Os
trabalhadores não agem ou reagem isoladamente como indivíduos, mas como membros
de grupos. Portanto, a administração não pode tratar os empregados um a um, mas
sim como membros de grupos e sujeitos às influências sociais desses grupos. A
Teoria das Relações Humanas contrapõe o comportamento social do empregado ao
comportamento do tipo máquina, proposto pela Teoria Clássica.
Recompensas e
Sanções Sociais
Os precursores
da Administração Científica, baseados no conceito de homo economicus,
pelo qual o homem é motivado e incentivado por estímulos salariais, elaboravam
planos de incentivo salarial, para elevar a eficiência e baixar os custos
operacionais. Para a Teoria das Relações Humanas, a motivação econômica é
secundária na determinação do rendimento do trabalhador. Para ela, as pessoas
são motivadas pela necessidade de reconhecimento, de aprovação social e participação
nas atividades dos grupos sociais nos quais convivem. Daí o conceito de homem
social
Grupos
Informais
Enquanto os
clássicos se preocupavam com aspectos formais da organização como autoridade,
responsabilidade, especialização, estudos de tempos e movimentos, princípios
gerais de Administração, departamentalização etc., os autores humanistas se
concentravam nos aspectos informais da organização como grupos informais,
comportamento social dos empregados, crenças, atitude e expectativa, motivação
etc. A empresa passou a ser visualizada como uma organização social composta de
grupos sociais informais. Esses definem suas regras de comportamento, formas de
recompensas ou sanções sociais, objetivos, escala de valores sociais, crenças e
expectativas que cada participante vai assimilando e integrando em suas
atitudes e comportamento.
Relações
Humanas
As relações
humanas são as ações e atitudes desenvolvidas a partir dos contatos entre
pessoas e grupos. Cada pessoa possui uma personalidade própria e diferenciada
que influi no comportamento e atitudes das outras com quem mantém contato. A
compreensão das relações humanas permite ao administrador melhores resultados
de seus subordinados e a criação de uma atmosfera na qual cada pessoa é
encorajada a exprimir-se de forma livre e sadia.
Importância do
Conteúdo do Cargo
A
especialização não é a maneira mais eficiente de divisão de trabalho.Trabalhos
simples e repetitivos tornam-se monótonos e maçantes afetando negativamente a
atitude do trabalhador e reduzindo a sua satisfação e eficiência.
Ênfase nos
Aspectos Emocionais
Os elementos
emocionais não planejados e irracionais do comportamento humano merecem atenção
especial da Teoria das Relações Humanas. Daí a denominação de sociólogos da
organização aos autores humanistas.
Críticas ao Experimento
Recentemente a
Experiência de Hawthorne tem sido revista e criticada no seu aspecto
metodológico. Em 1998 um artigo[6] do New York
Times apontou que somente cinco funcionárias participaram da experiência e duas
foram substituídas. Além disto, dois economistas da Universidade de Chicago,
Steven Levitt e John List, refizeram uma análise usando econometria [7] e não
encontraram ligação entre a produtividade e a luminosidade.
1- Ingenuidade
e romantismo.
2- Paternalismo
tutorial.
3- Negação do
conflito de interesses que é parte das relações de trabalho.
4-
Investigações voltadas pra a organização, excluindo a influência do ambiente.
5- Exaltação do
empirismo, a observação e o mero descobrimento dos fatos.
Referências
- *Mayo,
Elton. The human problems of an industrial civilization. New York:
The Macmillan Company, 1933.
- *Chiavenato,
Idalberto. Introdução à teoria geral da administração. 3ª ed. São
Paulo: McGraw-Hill do Brasil, 1983.
- *Escola
das Relações Humanas Núcleo de Estudos e
Tecnologias em Gestão Pública - Universidade Federal do Rio Grande do Sul
- *Roethlisberger,
F.J. & W.J. Dickson. Management and the worker. Cambridge,
Mass: Harvard University Press, 1939.
- * The
Economist. Questioning the Hawthorne effect. Visitado em 19-4-2010
- * Artigo do New York Times sobre os estudos de Hawthorne
- [http://www.economist.com/finance/displaystory.cfm?story_id=13788427/ *Análise
feita com econometria por Steven Levit e
- Kolata,
Gina.Scientific Myths That Are Too Good to Die. New York Times, 6 de dezembro de
1998.
- Faculdade de Ciências Sociais e Humanas - Teoria das Relações Humanas








Tidak ada komentar:
Posting Komentar